FAO Indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena grupe prehrambenih proizvoda kojima se globalno trguje, iznosio je u oktobru u prosjeku 126,4 poena, što je pad od 1,6 posto u odnosu na revidirani nivo iz septembra.
FAO Indeks cijena žitarica opao je za 1,3 posto u odnosu na septembar, pri čemu su zabilježeni padovi kod svih glavnih žitarica. Indeks cijena pšenice smanjen je za 1,0 posto, indeks cijena krupnih žitarica za 1,1 posto, a FAO Indeks cijena riže za 2,5 posto.
FAO Indeks cijena mesa opao je za 2,0 posto tokom mjeseca, što je uglavnom rezultat oštrog pada cijena svinjskog i pilećeg mesa. Cijene goveđeg mesa, međutim, nastavile su da rastu, potaknute višim ponudama iz Australije zbog čvrste globalne potražnje.
FAO Indeks cijena mliječnih proizvoda opao je za 3,4 posto u oktobru, predvođen naglim padom cijena maslaca usljed obilne ponude iz Evropske unije i Novog Zelanda. Cijene mlijeka u prahu takođe su pale zbog ograničene uvozne potražnje i jake izvozne konkurencije.
FAO Indeks cijena šećera smanjen je za 5,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dostigavši najniži nivo od decembra 2020. godine. Pad su uzrokovali snažni proizvodni trendovi u Brazilu i očekivano veći prinosi u Tajlandu i Indiji. Niže cijene sirove nafte dodatno su vršile pritisak naniže na svjetske cijene šećera, smanjujući potražnju iz sektora biogoriva.
FAO Indeks cijena biljnih ulja kretao se suprotno opštem trendu pada, porastavši za 0,9 posto u oktobru, dostigavši najviši nivo od jula 2022. godine. Cijene palminog, ulja uljane repice, sojinog i suncokretovog ulja su porasle, zbog kombinacije faktora koji uključuju obavezne kvote za biogoriva i kašnjenja u žetvi u crnomorskoj regiji.
FAO je takođe u petak objavio ažurirane prognoze za svjetska tržišta žitarica. Očekuje se da će svjetska proizvodnja žitarica u 2025. godini porasti za 4,4 posto, dostigavši rekordni nivo od 2 990 miliona tona, uz povećanje proizvodnje kod svih glavnih vrsta žitarica.
Po novom Izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, globalna potrošnja žitarica u period 2025/26. mogla bi porasti za 1,8 posto, u odnosu na prethodnu godinu, na 2 929 miliona tona, uglavnom zahvaljujući obilnim zalihama i nižim cijenama. Upotreba žitarica za stočnu hranu očekuje se da će rasti bržim tempom.
Na osnovu ažuriranih prognoza, globalne zalihe žitarica predviđa se da će se povećati za 5,7 posto, dosegnuvši rekordnih 916,3 miliona tona. Time bi globalni omjer zaliha i potrošnje u sezoni 2025/26. mogao porasti na 31,1 posto, najviši nivo od sezone 2017/18.
FAO-ova ažurirana prognoza svjetske trgovine žitaricama u sezoni 2025/26. ukazuje na porast od 3,2 posto, na ukupno 499,5 miliona tona. Očekuje se snažan rast međunarodne trgovine pšenicom, uglavnom zbog većeg uvoza iz Azije, dok se za globalnu trgovinu rižom predviđa da će blago opasti.
Detaljnija analiza svjetskih tržišta žitarica biće predstavljena u narednom izdanju FAO Food Outlook, koje će biti objavljeno 13. novembra.
Sistem za informisanje o poljoprivrednim tržištima (AMIS) pri FAO-u, takođe je u petak objavio svoj mjesečni Monitor tržišta. Osim redovnih ažuriranja tržišta, izvještaj sadrži pregled najnovijih trendova u ograničenjima izvoza osnovnih usjeva. Ti trendovi pokazuju znakove popuštanja, s posebno značajnim ublažavanjem mjera u Argentini, Indiji i Ruskoj Federaciji, zemljama koje su bile među glavnim korisnicima takvih mjera od januara 2024. do juna 2025. godine.
(Vijesti.ba / FENA)