Komisija je trebala u srijedu predstaviti 19. paket sankcija ambasadorima 27 država članica EU. Diplomatski izvori naveli su da bi paket uključivao sankcije protiv ruskih banaka, tzv. “sive flote” koja izbjegava sankcije, te dodatne mjere protiv zaobilaženja sankcija u trećim zemljama.
Međutim, novi datum za raspravu o paketu još nije određen, potvrdio je jedan zvaničnik za Politico.
U posljednjim danima, američki predsjednik Donald Trump intenzivirao je pritisak na Europsku uniju da prekine energetske prihode Moskvi u nastojanju da zaustavi rat u Ukrajini. Izvoz energenata, koji je najunosniji izvor prihoda za Rusiju, značajno doprinosi finansiranju rata.
Washington zahtijeva da EU uvede visoke trgovinske tarife Indiji i Kini, najvećim kupcima ruske nafte, te da sama prestane uvoziti ruske energente.
Europa već planira obustaviti kupovinu ruske nafte i gasa do 1. januara 2028. godine, što se ocjenjuje kao ambiciozan cilj ali je ključan da zemlje članice u međuvremenu ne budu suočene s naglim rastom cijena energije ili nestašicama u snabdijevanju. Ipak, Trumpova administracija zahtijeva da se taj proces ubrza.
Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je u ponedjeljak da Trumpova administracija neće uvoditi dodatne carine na kinesku robu kako bi spriječila kinesku kupovinu ruske nafte, osim ako europske zemlje same ne uvedu kaznene tarife Kini i Indiji.
Europski zvaničnici ističu da je malo vjerovatno da će blok uvesti teške tarife Indiji ili Kini, jer tarife tretira drugačije od sankcija.
“To je izazovan prijedlog (predsjednika Trumpa)”, izjavio je neimenovani europski diplomata za Reuters. “Čak i ako su njegovi zahtjevi namjerno pretjerani, oni nas prisiljavaju da na neki način odgovorimo, kako bi se izbjeglo prebacivanje krivice na EU”.
(Vijesti.ba)