Naučnici s UCL-a otkrili da se veliki dijelovi južne Evrope isušuju, uz „dalekosežne“ posljedice
Ogromni dijelovi evropskih vodnih rezervi presušuju, pokazuje nova analiza zasnovana na dvadeset godina satelitskih podataka, prema kojoj se skladišta slatke vode smanjuju širom južne i centralne Evrope – od Španije i Italije, preko Poljske, pa sve do pojedinih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva.
Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), u saradnji s Watershed Investigations i Guardianom, analizirali su podatke iz perioda 2002–2024. koristeći satelite koji prate promjene u Zemljinom gravitacijskom polju.
Budući da je voda teška, pomjeranja podzemnih voda, rijeka, jezera, vlage u tlu i glečera odražavaju se u tom signalu, a sateliti tako praktično mogu „izvagati“ količinu pohranjene vode.
Nalazi otkrivaju jasnu neravnotežu: sjever i sjeverozapad Evrope – posebno Skandinavija, dijelovi UK i Portugala – postaju sve vlažniji, dok se ogromni dijelovi juga i jugoistoka Evrope, uključujući dijelove UK, Španije, Italije, Francuske, Švicarske, Njemačke, Rumunije i Ukrajine, sve više isušuju. Klimatski slom vidi se direktno u podacima, tvrde naučnici.
„Kada uporedimo ukupne podatke o skladištenju kopnenih voda s klimatskim skupovima podataka, trendovi se u velikoj mjeri poklapaju“, rekao je Mohammad Shamsudduha, profesor upravljanja vodnim krizama i smanjenja rizika na UCL-u.
On upozorava da bi ovo trebalo biti „buđenje“ za političare koji su i dalje skeptični prema smanjenju emisija. „Ne govorimo više o ograničavanju zagrijavanja na 1,5°C – vjerovatno idemo prema 2°C iznad predindustrijskog nivoa, i upravo svjedočimo posljedicama.“
Doktorski istraživač Arifin uspio je izdvojiti samo podzemne vode iz ukupnih podataka i ustanovio da trendovi u ovim, inače otpornijim, vodenim tijelima u potpunosti prate širu sliku – potvrđujući da se veliki dio evropskih skrivenih rezervi slatke vode iscrpljuje.
Trendovi u Ujedinjenom Kraljevstvu su mješoviti. „Na zapadu postaje sve vlažnije, dok se istok isušuje – i taj signal postaje sve snažniji“, kaže Shamsudduha.
„Iako ukupne količine padavina mogu biti stabilne ili čak blago povećane, obrazac se mijenja. Više vidimo ekstremne pljuskove i duže sušne periode, posebno ljeti.“
Iako se podzemne vode smatraju otpornijim na klimatske promjene od površinskih, obilni ljetni pljuskovi dovode do toga da se više vode izgubi u bujičnim tokovima i poplavama, dok se zimski period dopunjavanja podzemnih voda može skraćivati, kaže on.
„U jugoistočnoj Engleskoj, gdje podzemna voda pokriva oko 70% javne vodosnabdijevanosti, ovakve promjene padavina mogle bi dovesti do ozbiljnih izazova.“
Količina vode zahvaćene iz površinskih i podzemnih izvora širom EU smanjila se između 2000. i 2022., prema podacima Evropske agencije za okoliš, ali je zahvaćanje podzemnih voda poraslo za 6%, prvenstveno zbog potreba javnog vodosnabdijevanja (18%) i poljoprivrede (17%).
Podzemna voda je ključan resurs: 2022. godine pokrivala je 62% javnog vodosnabdijevanja u državama članicama i 33% potreba u poljoprivredi.
Portparol Evropske komisije kazao je da strategija vodne otpornosti EU „ima za cilj pomoći državama članicama da prilagode upravljanje vodnim resursima klimatskim promjenama i smanje pritisak izazvan ljudskim djelovanjem“.
Strategija teži izgradnji „ekonomije pametne upotrebe vode“ i uparena je s preporukama o unapređenju efikasnosti potrošnje vode, s ciljem poboljšanja efikasnosti za „najmanje 10% do 2030.“. Budući da su gubici u vodovodnim sistemima kreću od 8% do čak 57% širom EU, Komisija naglašava da će smanjenje curenja i modernizacija infrastrukture biti ključni.
Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Univerzitetu u Readingu, kaže: „Zabrinjavajuće je vidjeti ovaj dugoročni trend, jer smo nedavno doživjeli neke od najvećih suša, a stalno čujemo da bismo i ove zime mogli imati manje padavina nego što je uobičajeno te da smo već u suši.
„Ako narednog proljeća i ljeta ne dobijemo potrebnu količinu kiše, posljedice će biti ozbiljne. Suočićemo se sa strogim ograničenjima potrošnje vode, što će svima otežati život.“ Agencija za okoliš već je upozorila Englesku da se pripremi za nastavak suše do 2026., osim ako ne dođe do značajnijih padavina tokom jeseni i zime.
Britanska ministrica za vodne resurse, Emma Hardy, rekla je da je „pritisak na naše vodne resurse sve veći. Zbog toga vlada poduzima odlučne mjere, uključujući razvoj devet novih akumulacija kako bi se osigurala dugoročna otpornost snabdijevanja vodom.“
Ali samo „obećavati ogromne akumulacije koje neće biti puštene u rad decenijama ne rješava problem odmah“, kaže Cloke.
„Trebamo se fokusirati na ponovnu upotrebu vode, smanjenje potrošnje, odvajanje pitke vode od reciklirane vode koja se može koristiti u druge svrhe, zatim na rješenja zasnovana na prirodi i na promišljanje načina na koji gradimo naselja.“
„Te stvari jednostavno ne radimo dovoljno brzo da bismo uhvatili korak s dugoročnim trendovima.“
Sušenje Evrope imat će „dalekosežne“ posljedice, pogađajući sigurnost hrane, poljoprivredu i ekosisteme koji ovise o vodi, posebno staništa koja se napajaju podzemnim vodama, kaže Shamsudduha. Smanjenje rezervi u Španiji, dodaje, može direktno pogoditi UK, koje se u velikoj mjeri oslanja na špansko i evropsko voće i povrće.
Klimatske posljedice koje su godinama pogađale globalni jug – od južne Azije do Afrike i Bliskog istoka – sada su „mnogo bliže našem domu“, a klimatske promjene „očito pogađaju samu Evropu“.
„Moramo prihvatiti da je klimatska promjena stvarna, da se događa i da nas već pogađa“, rekao je Shamsudduha, pozivajući na bolje upravljanje vodama i spremnost na „nove, čak i nekonvencionalne“ ideje, uključujući široku upotrebu sistema za prikupljanje kišnice u zemljama poput UK.
Globalno, žarišta isušivanja pojavljuju se širom Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike, zapadne obale SAD-a i velikih dijelova Kanade, dok Grenland, Island i Svalbard također pokazuju dramatične trendove isušivanja.
U Iranu se Teheran približava „nultom danu“ – trenutku kada iz česmi više neće biti vode – i već se planira restrikcija. Predsjednik Masoud Pezeshkian upozorio je da bi, ako ograničenja ne uspiju, glavni grad mogao morati biti evakuisan.
(Vijesti.ba)