Evropske institucije razmišljaju o pojednostavljivanju pojedinih procedura u sklopu pregovora i pripreme zemalja za proširenje, kako bi pokušale preduprijediti mađarski veto u procesu pristupanja Ukrajine i Moldavije.
Više briselskih dopisništava nekoliko poznatih publikacija proteklih dana ističe da se razmišlja o promjenama nekih procedura pri procesu pregovaranja jer strahuju da bi Mađarska mogla blokirati napredak Ukrajine i Moldavije, što u Briselu vide kao scenario noćne more.
Naime, u tom slučaju EU bi mogla proći kroz blamažu i gubitak kredibiliteta kao što je bilo u slučaju Sjeverne Makedonije prije nekoliko godina. Tada je, podsjećamo, EU obećala Skoplju početak pregovora ako promijeni ime.
Zemlja je promijenila ime uprkos snažnom protivljenju nacionalista unutar zemlje, a pregovori opet nisu počeli prvo blokadom Bugarske, a nakon toga i Francuske. Brisel se sada boji sličnog scenarija – obećao je Ukrajini i Moldaviji napredak ka procesu pregovora, a Mađarska može uložiti veto i potopiti cijeli plan EU i još jednom opasno ugroziti evropski kredibilitet.
Prema svemu što sada znamo, jako je malo konkretnih detalja, a čini se da postoji nekoliko planova koji cirkulišu među zemljama članicama. Neki planovi predlažu da se pregovori, klasteri i poglavlja mogu otvarati kvalifikovanom većinom, kako Mađarska ne bi mogla uložiti veto, a da se zatvaranje pregovora, klastera i poglavlja može dogovoriti jednoglasno, dakle i glasom Mađarske.
U ovom scenariju, kako nam je rečeno, Brisel se potajno nada da bi vlada Viktora Orbana mogla biti poražena, a da bi nova vlast bila više proevropski orijentisana, tako da bi za zatvaranje svih procesa, za koje će biti potrebno nešto vremena, glasala i Budimpešta.
Drugi scenario koji se spominje u briselskim kuloarima je da se sve i otvara i zatvara, kao i dosad, jednoglasno, ali da se tehnički pregovori unutar procesa mogu sprovoditi bez glasa Mađarske.
Ono što i dalje nije jasno je da li bi se ova nova pravila odnosila samo na ove dvije zemlje ili i na zemlje zapadnog Balkana. Izvjesnije je da se pravila ne bi odnosila na zapadni Balkan jer Budimpešta neće ulagati veto kada su u pitanju zemlje našeg regiona.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da postoji ozbiljna volja Evropske komisije da se nešto uradi, kao i podrška većine zemalja članica, uključujući i one ključne, što je takođe važno. Ćerimagić vjeruje da bi nove procedure mogle da se odnose samo na zemlje istoka, ali i on ističe da se mnogo toga još ne zna.
“Razlog je jasan: strateška važnost Ukrajine, potreba da EU pokaže da je sposobna djelovati, i razumijevanje razloga zbog kojih Budimpešta zaustavlja proces, u dijelu EU se to što radi Mađarska vidi ne kao zaštita mađarskog interesa, već kao podrška Rusiji. Međutim, ključ za odgovor na Vaše drugo pitanje je u tome šta Komisija predlaže. Ono što čujemo u javnosti, predlažu se tehnički aspekti pregovora. Time se ne mijenjaju pravila i zakoni vezani za proces, već red aktivnosti. U tom smislu za svakog narednog kandidata, odnosno odluku, bit će ključne upravo te okolnosti. I ja trenutno ne vidim, čak ni u slučaju Sjeverne Makedonije, sličnu situaciju”, ističe Ćerimagić.
Drugim riječima, on vjeruje da bi eventualne promjene bile samo za tehničke aspekte, a ne za otvaranje i zatvaranje poglavlja.
Međutim, i sam Ćerimagić ističe da je zasad sve u domenu spekulacija, i da se još ne zna šta će tačno promjene, ako ih uopšte i bude, sadržavati.
S obzirom na to da je BiH zaglavljena i da se vrlo malo toga dešava, za Sarajevo će biti nebitno koja odluka će biti donesena, jer problem u konkretnom slučaju nije u Briselu, već u domaćim institucijama, odnosno njihovom neradu.
(Vijesti.ba)