EES je zajednički elektronički sistem koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u pasoše.
Automatski će računati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka. Bilo je planirano da se EES počne primjenjivati već u novembru prošle godine, ali je odgođeno jer nisu sve zemlje bile spremne za provedbu. Stoga je Komisija predložila da se postupno krene sa primjenom sistema.
Hrvatska je spremna i ona je među prvima deklarisala svoju spremnost, rekao je ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović još u oktobru prošle godine.
Prema dogovorenom stajalištu Vijeća, države članice trebale bi postupno primjenjivati EES i osigurati najmanje 10 posto registracije prelazaka u prvih mjesec dana.
U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sistem bez korištenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebao primjenjivati i sa biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prijelaza. Puna primjena sistema, to jest registracija svih prelazaka putnika, trebala bi uslijediti do kraja isteka prijelaznog perioda. Tokom prelaznog razdoblje, nastavilo bi se sa stavljanjem pečata u pasoše.
U uredbi se ne predviđa datum početka postupnog uvođenja sistema jer će za to trebati posebna odluka Komisije nakon što zakon bude konačno usvojen.
EES će se primjenjivat na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.
EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.
U okviru tog novog sistema službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će fotografirati te osobe.
Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se točno zna ko ulazi u šengenski prostor sa stranim pasošom i ko ostaje duže od dopuštenih 90 dana.
(Vijesti.ba/HINA)