U prvom dijelu ove godine ilegalni ulasci u EU smanjeni su za 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uprkos tome, ilegalne migracije i dalje su goruća tema u mnogim državama članicama Unije.
Frontex je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježio 75.900 ilegalnih migranata, a procjenjuje se da broj neregistrovanih nije znatno veći. Iako su te brojke male u poređenju sa 450 miliona stanovnika EU, ilegalne migracije i dalje podstiču brojne rasprave.
Broj tražitelja azila konstantno se kreće iznad jednog miliona, ali mnogi tu brojku pripisuju nedovoljnoj koordinaciji unutar same EU i sporim birokratskim procedurama. Postoji pretpostavka da se barem trećina tih zahtjeva odnosi na osobe koje su tražile azil u više država.
Ono što posebno zaokuplja evropsku javnost su sve češći i žešći sukobi između lokalnog stanovništva i migranata, kako ilegalnih tako i legalnih.
Dok su sukobi na vanjskim granicama Unije, gdje je najveći pritisak migracija, donekle i očekivani, posljednjih mjeseci sve je više incidenata u urbanim sredinama. I to ne samo u gradovima gdje je prisustvo migrantske populacije već uobičajeno – od Brisela do Marseja.
Evropsku javnost su u julu uznemirili višednevni neredi u španskom gradiću Torre Pacheco. Napadi su počeli nakon što su 11. jula mladići iz Maroka pretukli i opljačkali 68-godišnjeg Dominga Tomása Domíngueza, što je izazvalo bijes među lokalnim stanovništvom.
Preko društvenih mreža pokrenut je poziv “deportujte ih odmah” i pozivalo se na “lov na imigrante”. Situaciju je pogoršalo dijeljenje lažnih videosnimaka, što je dovelo do dolaska ljudi iz drugih mjesta da učestvuju u sukobima. Nakon pet dana policija je uspjela suzbiti nerede, a premijer Pedro Sánchez pozvao je na mir i borbu protiv rasizma.
Ministar unutrašnjih poslova izjavio je da ovi sukobi nisu izraz frustracije lokalne zajednice, već rezultat organiziranog i nasilnog pogoršavanja situacije, koje su potaknule ekstremno desničarske grupe i sistematsko širenje dezinformacija. Incident je ukazao na opasnost manipulacije putem interneta.
Istovremeno, osude su stigle iz institucija, crkve, civilnog društva i integrisanih migrantskih zajednica. Miguel Ángel Aguilar, španski državni tužilac za zločine iz mržnje, poručio je da će njegova kancelarija pojačati djelovanje:
“Ne smijemo dopustiti da se laži i dezinformacije s društvenih mreža pretvore u fizičko nasilje na ulicama.”
Estrella Galán, europarlamentarka i aktivistica, naglasila je da ovi incidenti nisu izuzetak, već posljedica političkih strategija i normalizacije govora mržnje na institucionalnom nivou.
Slične situacije već su se dešavale u Nîmesu (Francuska), Dresdenu (Njemačka), Malmöu (Švedska). Sukobi uglavnom nastaju zbog društvenih i ekonomskih tenzija, problema sa integracijom migranata i percepcije ugroženosti sigurnosti i javnog reda.
Španska politikologinja Carmen González kaže:
“Evropska unija suočava se s rastućim paradoksom: s jedne strane ekonomski ovisi o migrantima, a s druge strane im javni diskurs uskraćuje pripadnost.”
Stručnjaci smatraju da broj sukoba još nije zabrinjavajući, ali upozoravaju da će rasti zbog dva faktora:
Povećana vidljivost i uticaj sukoba zbog društvenih mreža,
Rast antiimigrantske retorike među političkim liderima (Italija, Španija, Francuska, Mađarska, Nizozemska…).
EU odgovara na ovakve izazove kroz finansiranje, pravne postupke i političke pritiske.
Prošle godine usvojeni EU pakt o migracijama i azilu nastoji uspostaviti zajednički sistem prijema, solidarnosti i povratka, ali glavnu odgovornost ostavlja državama članicama. Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je da su migracije ključna tema koja ujedinjuje Evropu, s ciljem da se očuvaju otvorene unutrašnje granice jačanjem vanjskih.
Međutim, taj plan zasad ne funkcioniše: više od 40% članica šengenskog prostora uvelo je kontrole na unutrašnjim granicama: Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Nizozemska, Poljska, Norveška i Češka. Kao razloge, pored terorizma, sve te zemlje navode i migracije.
Ove kontrole usporavaju promet i svakodnevni život, povećavaju troškove za privredu, slabe simboliku i praktičnu vrijednost evropske slobode kretanja, te pogoduju porastu nacionalizma i padu povjerenja u zajedničke evropske politike.
Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik Evropske komisije, izjavio je: “Jedini rezultat unutrašnjih graničnih kontrola je – smetnja radnicima.”
Povjerenik UN-a za ljudska prava, Volker Türk, izjavio je da EU, suočena s padom nataliteta i starenjem stanovništva, doslovno ovisi o migracijama za opstanak.
EU će pojačati borbu protiv ilegalnih migracija putem strožih granica, sporazuma s trećim zemljama i tehnološkog nadzora, ali ostaje pitanje može li se postići jedinstven pristup svih članica.
Migracije će ostati ključna tema na narednim izborima – naročito u Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Francuskoj – s dvostrukim pristupom većine država:
- privlačenje poželjnih migranata,
- snažan otpor prema ilegalnim.
U narednom periodu, EU mora riješiti pitanje povratka ilegalnih migranata, jer nijedna dosadašnja politika nije bila efikasna.
Na godišnjem nivou u EU se izda više od 400.000 naloga za deportaciju, ali se – zbog pravnih, političkih i tehničkih razloga – realno vrati tek oko četvrtina tih osoba.
(Vijesti.ba / HINA)