– Energetski nezavisna Evropa je snažnija i sigurnija Evropa – kazao je danski ministar energetike Lars Aagaard, koji je predsjedavao sastankom ministara.
Dodao je da, iako je ostvaren značajan napredak u smanjenju uvoza ruskog gasa i nafte, taj proces još nije završen.
Postizanje dogovora o zajedničkoj poziciji bilo je neophodno da bi se zakon mogao finalizirati kroz pregovore s Evropskim parlamentom, koji je prošle sedmice već izglasao podršku zabrani.
Aagaard, koji će biti jedan od glavnih pregovarača, kazao je da mu je jasna ambicija da pregovori budu zaključeni do kraja godine.
Prema prijedlogu, trajna zabrana uvoza ruskog prirodnog gasa, uključujući i ukapljeni prirodni gas (LNG), stupila bi na snagu najkasnije 2028. godine.
Odluka bi se donosila kvalifikovanom većinom, što znači da bi zemlje poput Mađarske i Slovačke, koje se još oslanjaju na uvoz ruskog gasa putem cjevovoda, mogle biti preglasane.
Aagaard je naglasio da je ključna činjenica što je ova inicijativa dobila – ogromnu podršku evropskih ministara energetike.
Paralelno se vode pregovori i o ranijoj zabrani uvoza ruskog LNG-a, kao dio novog paketa sankcija EU protiv Rusije.
Iako je udio ruskog gasa u ukupnom uvozu EU značajno smanjen od početka rata u Ukrajini, podaci pokazuju da je Moskva prošle godine i dalje činila oko petinu ukupnog uvoza, s rastućim udjelom LNG-a. U prvoj polovini 2025. godine, EU je iz Rusije uvezla LNG u vrijednosti od gotovo 4,5 milijardi eura.
Za razliku od zakonodavnog procesa koji uključuje Parlament, sankcije mogu biti usvojene jednom kada svih 27 članica EU postigne saglasnost, što omogućava bržu primjenu.
Međutim, sankcije su po definiciji privremene i moraju biti ukinute nakon okončanja rata u Ukrajini, kada EU više ne bude imala osnov za kažnjavanje Rusije.
Zajednički cilj zabrane uvoza gasa putem cjevovoda i LNG-a jeste da se trajno okonča energetska zavisnost EU od ruskih izvora, prenosi DPA.
(Vijesti.ba / FENA)