Evropska unija i Velika Britanija objavile su nove sankcije Rusiji ne čekajući da im se priključi SAD, dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji nije obećao da će pristati na primirje u Ukrajini.
London i Brisel su objavili da su sankcije usmjerene na rusku flotu tankera u sjeni i finansijske kompanije koje su pomogle Rusiji da ublaži posljedice ranijih sankcija. Novim mjerama želi se Rusiji onemogućiti pristup ključnim vojnim tehnologijama i smanjiti prihode od prodaje energije. Evropska visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas kaže da se radi o najobimnijem paketu sankcija dosad.
“Dok Putin glumi interes za mir, u pripremi su nove sankcije i što duže Rusija ustraje u svom ilegalnom i brutalnom ratu naš će odgovor biti oštriji”, rekla je Kallas.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy upozorio je da će “odgađanje napora za uspostavom mira udvostručiti našu predanost da pomognemo Ukrajini i da koristimo sankcije za obuzdavanje Putinove ratne mašine”.
EU je 2022. ograničio cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu kako bi Rusiji smanjio prihode kojima finansira rat u Ukrajini. Međutim, da bi zaobišla sankcije Rusija koristi tankere koji plove pod zastavama trećih zemalja, koji su često neregistrovani i neosigurani, prenosi Hina.
Sankcijama je obuhvaćeno 189 novih brodova kojima je zabranjen pristup evropskim lukama, čime se ukupan broj sankcionisanih brodova popeo na 342.
Na crnu listu su stavljeni pojedinci koji omogućavaju rad flote, brodarske kompanije za prijevoz sirove nafte i naftnih derivata, uključujući one iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Hong Konga te jedan veliki osiguravalac tankera.
Uvode se i dodatne restriktivne mjere Surgutneftegazu, ruskoj naftnoj kompaniji koja Moskvi osigurava značajne prihode te ruskoj kompaniji za otpremu nafte. Novi paket također sankcioniše 45 ruskih kompanija i pojedinaca koji rusku vojsku opskrbljuju dronovima, oružjem, municijom, vojnom opremom, kritičnim komponentama i logističkom podrškom.
Vijeće EU-a je uz to dodalo 31 pravni subjekt na popis onih koji podliježu strožim ograničenjima izvoza robe i tehnologije dvojne namjene, zbog njihove podrške ruskom vojnom i industrijskom kompleksu. Neki se nalaze se u trećim zemljama (Srbija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Vijetnam i Uzbekistan) i bili su uključeni u zaobilaženje izvoznih ograničenja, uključujući bespilotne letjelice ili kompjutersko numerički upravljane alatne mašine.
(Vijesti.ba)