“Dogovor ministara financija je posljednji korak ka jednom zaista historijskom dogovoru o reformi paketa zakona o azilnoj politici”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz nakon sastanka sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Stockholmu, saopćio je ured kancelara, prenosi HINA.
Scholz je istakao kako je ova reforma provedena i zaslugom njemačke vlade te se pritom zahvalio ministrici unutrašnjih poslova Nancy Faeser i ministrici vanjskih poslova Annaleni Baerbock koje su se na nivou EU borile za reformski paket.
“Sada u Evropskoj uniji imamo mnogo bolje temelje za, s jedne strane humano ograničenje neregulisane migracije te s druge za pouzdano registriranje izbjeglica na vanjskim granicama EU-a”, rekao je Scholz.
Dodao je kako će posebno zemlje poput Njemačke i Švedske, koje slove za najpoželjnija konačna odredišta izbjeglica, biti rasterećene novim pravilima.
“Sada ove zakone treba što prije primijeniti”, rekao je njemački kancelar.
Novi paket zakona će omogućiti filtriranje osoba koje nemaju izgleda za azil u Evropskoj uniji već na samim vanjskim granicama. Istovremeno bi trebale biti rasterećene one zemlje EU-a koje trpe najveći pritisak izbjeglica poput Grčke ili Italije.
Novi zakoni omogućavaju i lakše protjerivanje u tzv. sigurne zemlje.
Sindikat njemačkih policajaca je izrazio skepsu da će novi paket mjere uroditi željenim plodom.
“Migrantski pritisak na Evropu će i dalje ostati velik. Toliko dugo dok Njemačka ne smanji ili ne ukine mjere koje privlače izbjeglice, ilegalna migracija se neće smanjiti”, rekao je predsjednik sindikata policajaca Heiko Teggatz koji se založio i za zadržavanje graničnih kontrola koje su trenutno na snazi prema Austriji, Češkoj, Poljskoj i Švicarskoj.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava su u prošlosti kritikovale inicijativu Njemačke za donošenja ovog paketa mjera.
Analitičari ocjenjuju kako mnogi unutar njemačkog SPD-a već godinama ukazuju na uspješni model danskih socijaldemokrata koji su mnogim mjerama drastično postrožili politiku prema migrantima, što je istovremeno dovelo do pada popularnosti radikalnih desničara u toj zemlji.
Prema ispitivanjima javnog mijenja, desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) bi mogla pobijediti na predstojećim lokalnim izborima u nekoliko istočnih saveznih pokrajina. Prema istim ispitivanjima, građani kao najveći politički problem navode nekontrolisano useljavanje, što je i glavna predizborna tema AfD-a.
(Vijesti.ba)