Evropski revizorski sud upozorio je da su informacije o financiranju nevladinih organizacija u Evropskoj uniji nepouzdane i nepotpune. Ova netransparentnost značajno ograničava uvid u njihovu ulogu u kreiranju evropskih politika.
Prema nalazima revizora, nevladine organizacije u područjima kohezije, istraživanja, migracija i okoliša dobile su ukupno 7,4 milijarde eura u periodu od 2021. do 2023. godine. Od tog iznosa, Evropska komisija dodijelila je 4,8 milijardi eura, dok su države članice osigurale 2,6 milijardi eura.
Revizori naglašavaju da pouzdani pregled dodijeljenog novca nije objavljen, te da se informacije objavljuju “fragmentirano”. Ovakav pristup otežava analizu koja bi trebala pokazati je li novac “u prevelikoj mjeri koncentriran” na mali broj nevladinih organizacija.
Iako je situacija donekle poboljšana u odnosu na prethodni izvještaj, informacije o financiranju NVO-a aktivnih u internoj politici Unije i dalje ostaju netačne i nepotpune. Posebno je problematično što Evropska komisija ne objavljuje “primjereno” informacije o određenim aktivnostima zastupanja interesa koje EU financira, poput lobiranja.
Dodatni problem predstavlja činjenica da države članice ne nadziru novac koji je EU dodijelio nevladinim organizacijama niti podnose izvještaje o njegovom korištenju.
Prema izvještaju, definicija nevladinih organizacija razlikuje se od države do države, a tek je u rijetkim slučajevima regulisana zakonima. Prema definiciji EU-a iz 2024. godine, nevladine organizacije su nezavisne o vladi i posluju na neprofitnoj osnovi.
Međutim, revizori upozoravaju da ova definicija “nije sama po sebi garancija da su nevladine organizacije ispravno klasificirane u sistemu financijske transparentnosti EU-a”. Problematično je što Komisija prihvaća samodefinicije organizacija i ne provjerava važne aspekte njihovog statusa.
Revizori navode konkretan primjer velikog istraživačkog instituta koji je svrstan u kategoriju nevladine organizacije, a njegovo upravno tijelo bilo je sastavljeno isključivo od predstavnika vlade.
“Transparentnost je ključ za vjerodostojno učestvovanje nevladinih organizacija u kreiranju politike EU-a”, naglasila je članica revizorskog suda Laima Andikiene.
Zaključak izvješća je jasan: građani moraju znati kome se dodjeljuje novac EU-a i u koju svrhu, kako se koristi, te poštuju li primatelji vrijednosti EU-a. Trenutno ne postoje adekvatni mehanizmi provjere izvora financiranja koji bi pružili korisne informacije o tome ko stoji iza nevladinih organizacija, a menadžeri ne provjeravaju “proaktivno” moguće povrede načela jednakosti pred zakonom i ljudskih prava.
(Vijesti.ba / HINA)