Mehanizam omogućava Evropskoj komisiji da ponovo uvede vizne obaveze za određenu zemlju u slučaju sigurnosnih zabrinutosti – najprije privremeno, uz provođenje istrage i dijaloga, a zatim trajno, ukoliko problemi potraju.
Osnovi za suspenziju uključuju prijetnje unutrašnjoj sigurnosti (uključujući porast ozbiljnih krivičnih djela koje počine državljani određene zemlje), kao i značajan porast odbijenih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili broja osoba koje prekorače dozvoljeni boravak.
Reforma uvodi nove osnove za pokretanje suspenzije, uključujući: hibridne prijetnje (poput instrumentalizacije migranata koju sponzorira država), šeme državljanstva putem investicija (tzv. “zlatni pasoši”) koje izazivaju sigurnosne zabrinutosti, neusklađenost s viznom politikom EU, kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnih ljudskih prava ili humanitarnog prava te nepoštivanje odluka međunarodnih sudova.
Dodane osnove usklađene su s kriterijima za odobravanje bezviznog režima i imaju cilj stvaranje odvraćajućeg efekta. Postojeće osnove, uključujući sigurnosne zabrinutosti i nedostatak saradnje u readmisiji, ostaju na snazi.
Kako bi se odvratile vlade trećih zemalja od kršenja uslova sporazuma o bezviznim putovanjima, zakon omogućava EU veću fleksibilnost da suspendira bezvizni režim za državne zvaničnike koji mogu snositi odgovornost za kršenja ljudskih prava ili druge povrede.
Prema novim pravilima, prag za procjenu “značajnog” porasta broja osoba koje borave bez dozvole ili počine ozbiljna krivična djela bit će postavljen na 30 posto.
Prag za nisku stopu priznavanja zahtjeva za azil bit će postavljen na 20%. U opravdanim slučajevima, Komisija će moći odstupiti od ovih pragova.
– Evropa ostaje najposjećeniji kontinent na svijetu, kako od turista, tako i poslovnih ljudi, te je naša vizna politika jedno od najjačih vanjskopolitičkih sredstava. S moderniziranim mehanizmom suspenzije, EU će moći suspendirati bezvizna putovanja u slučaju ozbiljnih kršenja ljudskih prava, te ciljati suspenzije na državne zvaničnike ili druge grupe. Ovaj reformirani mehanizam dodatno učvršćuje našu posvećenost ljudskim pravima i međunarodnom pravu – kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta Matjaž Nemec.
Zakonodavni akt, koji su prethodno neformalno usaglasili pregovarači Parlamenta i Vijeća, usvojen je na plenarnoj sjednici sa 518 glasova za, 96 protiv i 24 suzdržana. Još ga treba formalno usvojiti Vijeće, a stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU.
Prema novim pravilima, Evropska komisija, na prijedlog zainteresirane države članice ili na vlastitu inicijativu, uzimajući u obzir informacije bilo koje institucije EU, može pokrenuti postupak suspenzije bezviznog režima za određene treće zemlje za ulazak u šengenski prostor, najprije privremeno, a zatim trajno ako se problemi ne riješe.
Do sada je bezvizni režim ukinut samo jednom – u slučaju Vanuatua.
(Vijesti.ba/Fena)