Poljoprivrednici na Kipru odustaju od sezonskih usjeva, jer nemaju vode. Zemlja se bori s ekstremnom sušom i u “kišnoj” sezoni. Vlada planira mobilna postrojenja za desalinizaciju.”
Afxentis Kalogirou živi na jugozapadu Kipra i većinu svog života bavi se poljoprivredom, uzgajajući jabuke i sezonsko voće i povrće poput salate, paradajza i dinja. Iako je na ostrvu suša, zimski mjeseci obično donose dovoljno padavina za navodnjavanje tokom ljeta. No, ova zima je drugačija. Tlo je suho i tvrdo kao kamen, a Kalogirou će se uskoro suočiti s problemima u navodnjavanju svojih usjeva, piše Deutsche Welle.
On i stotine drugih poljoprivrednika nedavno su primili obavještenje od Odjela za razvoj voda Kipra, kojim su informisani da će količina vode namijenjena za navodnjavanje ove godine biti prepolovljena u odnosu na 2024. Također im je savjetovano da ne ulažu u sezonske usjeve, jer će se zalihe vode dodatno smanjiti tokom ljeta, što znači da bi biljke mogle uginuti.
Sada, u kasnim šezdesetim godinama života, Kalogirou se suočava s mogućnošću gubitka velikog dijela svog prihoda, koji je već pretrpio udar zbog slabog prinosa i slabe berbe jabuka, uzrokovane malom količinom padavina prošle godine.
“Finansijski uticaj na mene i druge poljoprivrednike zbog nekultivisanja sezonskih usjeva bit će ozbiljan, jer sezonski usjevi čine 60% našeg prihoda od poljoprivrede,” rekao je ovaj Kipranin, dodajući da očekuje daljnje gubitke od voća koje uzgaja. “Voda, kojom zalijevamo naša stabla jedva je dovoljna da ih održi u životu,” kazao je Kalogirou.
Druga sušna sezona zaredom
Problem je suša. “Prošla godina je već bila loša, ali ovo je druga uzastopna godina bez padavina”, kaže Adriana Bruggeman, docentica u Istraživačkom centru za energiju, okoliš i vodu pri Kiparskom institutu.
Prema podacima Kiparske meteorološke službe, u januaru 2025. zabilježena je druga najniža mjesečna količina padavina otkako se vodi evidencija. I dok sušni periodi noisu strani ovoj mediteranskoj zemlji, zamjenik direktora kiparskog Odjela za razvoj voda Giorgos Kazantzis kaže da se nekadašnji 20-godišnji ciklus suša sada promijenio.
“Od 2007. godine do suša dolazi skoro svake dvije godine”, kaže on, dodajući da je “fenomen povezan s klimatskim promjenama”. Rast globalnih temperatura povećava isparavanje, smanjujući površinske vode i isušujući zemlju i vegetaciju, čime periodi s malo padavina postaju još sušniji nego što bi bili u hladnijim uslovima.
Rezervoari i postrojenja za desalinizaciju na granici kapaciteta
Sve više sušnih perioda zabrinjava ljude u zemlji, čija je dosadašnja politika snabdijevanja vodom i navodnjavanja u velikoj mjeri zavisila od vremenskih uslova.
Od 1980-ih, Kipar je razvio mrežu od 108 brana i rezervoara za skladištenje vode za piće i navodnjavanje. No, dvije uzastopne godine suše iscrpile su zalihe vode do kritičnog nivoa. Prema trenutnim podacima, rezervoari su ove godine popunjeni samo 26%, što znači da sadrže svega 75 miliona kubnih metara vode.
Ranijih godina, lokalno stanovništvo, vlasnici hotela i pansiona, kao i turisti, koji su posjetili ostrvo — njih oko šest miliona — pozivani su na štednju vode. Očekuje se da će se takvi apeli ponoviti i ove godine.
“Zimski mjeseci su ključni za obnavljanje zaliha vode u rezervoarima, ali i za podzemne vode. Bez dovoljno kiše zimi, mogli bismo imati ozbiljne probleme tokom vrućeg ljeta,” rekao je Micha Werner, docent i stručnjak za poplave i suše pri IHE Delft institutu u Nizozemskoj.
“Naravno, zemlja poput Kipra, kao i mnoge druge mediteranske zemlje, nisu pogođene samo promjenjivom klimom, već i promjenjivom potražnjom, jer ljeti turistička industrija dostiže vrhunac i svi žele da se tuširaju i plivaju u lijepim bazenima. To dodatno pogoršava problem.”
Pored nestašice vode, nedavno je otkriven o curenje i veliki gubitak vode na brani Mavrokolympos na zapadu ostrva, što je dodatno smanjilo rezerve vode.
Većina mediteranskih zemalja osjeća posljedice
Kipar je dobar primjer za cijeli srednjoistočni mediteranski bazen, koji uključuje zemlje poput Španije, Italije, Alžira, Maroka, Tunisa, Turske i Izraela, primjećuje Werner.
S nedavnim zimama bez padavina i u drugim regijama, i dijelovi južne Španije (posebno Valencia), Grčke, južne Italije i Bugarske suočavaju se s alarmantnim sušama, prema podacima EU-ovog Copernicus centra za klimatske promjene (C3S). Također, sjevernoafričke zemlje, posebno obalni dijelovi Maroka, Alžira i Tunisa, suočeni su sa ozbiljnim posljedicama zbog nedostatka vode.
Mobilna postrijenja za desalinizaciju morske vode kao rješenje za Kipar
Od ranih 2000-ih, Kipar pokušava riješiti problem nestašice barem pitke vode uz pomoć pet postrojenja za desalinizaciju. Međutim, 2023. godine ovakva voda pokrivala je samo 60% potreba zemlje za pitkom vodom.
Povećanje kapaciteta za desalinizaciju ključni je prioritet u kcionom planu kiparske vlade od 28 tačaka. “Cilj vlade je da u potpunosti zadovolji potrebe za pitkom vodom putem desalinizacije, kako bi se voda iz rezervoara koristila isključivo za navodnjavanje,” izjavila je za DW kiparska ministrica poljoprivrede Maria Panayiotou
Kako bi to postigli, ministrica je navela da “vlada planira izgraditi dva dodatna stalna postrojenja za desalinizaciju, povećati kapacitet postojećih i uvesti mobilna postrojenja za desalinizaciju.”
Konkretno, četiri mobilne jedinice za desalinizaciju trebale bi početi sa radom tokom 2025. godine, dok je završetak dva stalna postrojenja planiran u narednih pet godina. Uklanjanje soli iz morske vode postaje sve češća praksa u mnogim regijama, pogođenim nestašicom vode, ali može zagaditi podzemne vode, tlo i morski ekosistem. Međutim, stručnjaci ističu da se razvijaju tehnologije za obradu slane vode, koje bi mogle ublažiti ove probleme.
Panayiotou je priznala da Kipar očekuje izuzetno teško ljeto, ističući spremnost vlade da pruži finansijsku podršku poljoprivrednicima bilo direktno, bilo subvencioniranjem trajne poljoprivredne infrastrukture, poput pametnih sistema za navodnjavanje koji bolje iskorištavaju raspoloživu vodu.
Zbog upozorenja vlade, Afxentis Kalogirou i mnogi drugi odlučili su se suzdržati od kupovine sjemena za proljetnu sadnju.
“Više postrojenja za desalinizaciju jedina su nada za budućnost,” rekao je ovaj poljoprivrednik, dodajući da će, ako se problem nestašice vode ne riješi, “poljoprivreda na Kipru nestati zajedno s njegovom generacijom. Do tada mu preostaje samo nada u kišu i podršku vlade.
(Vijesti.ba)