Setovi prijedloga sa razgovora između američkih, evropskih i ukrajinskih zvaničnika u Parizu 17. aprila i u Londonu 23. aprila otkrili su unutrašnje tokove diplomatskih napora dok američki predsjednik Donald Trump traži brzo okončanje rata.
Glavna pitanja razlike u dva teksta odnose se na redoslijed rješavanja pitanja teritorije, ukidanje sankcija Rusiji, sigurnosne garancije i veličinu ukrajinske vojske.
Dok su neke od razlika bile naglašene od strane izvora bliskih pregovorima, dokumenti koje je Reuters vidio po prvi put u potpunosti i eksplicitno prikazuju te razlike.
Prvi tekst odražava prijedloge koje je Trumpov izaslanik Steve Witkoff saopštio evropskim zvaničnicima u Parizu, koji su potom proslijeđeni Ukrajincima, prema izvorima bliskim pregovorima. Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio opisao je prijedloge kao “širok okvir, otvara novu temu” za identifikaciju razlika među stranama.
Drugi tekst pojavio se sedmicu dana kasnije iz razgovora između ukrajinskih i evropskih zvaničnika u Londonu i prebačen je američkoj strani, kažu izvori.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak da smatra da je dokument sa prijedlozima koji je proizašao iz srijednjih razgovora u Londonu sada na Trumpovom stolu.
Ova diplomacija predstavlja najsvrsishodniji napor za zaustavljanje borbi od prvih mjeseci ruske invazije u februaru 2022. godine. Snage Moskve sada kontroliraju gotovo petinu Ukrajine.
U vezi sa teritorijom, Witkoffovi prijedlozi traže de jure američko priznanje ruske kontrole nad Krimom, ukrajinskim poluostrvom koje je Moskva zauzela i anektirala 2014. godine, plus de facto priznanje ruske kontrole nad područjima južne i istočne Ukrajine koja kontroliraju ruske snage.
Nasuprot tome, evropski i ukrajinski dokument odlaže detaljnu raspravu o teritoriji do nakon postizanja primirja, a u dokumentu se ne spominje priznanje ruske kontrole nad bilo kojim ukrajinskim teritorijem.
U vezi sa dugoročnom sigurnošću Ukrajine, Witkoffov dokument navodi da će Ukrajina imati “robustnu sigurnosnu garanciju” s evropskim i drugim prijateljskim državama kao garantorima. Dokument ne daje dodatne detalje o tome, ali kaže da Kijev neće tražiti članstvo u NATO-u.
Suprotni dokument je konkretniji i navodi da neće biti ograničenja u vezi sa ukrajinskim snagama i da neće biti ograničenja za saveznike Ukrajine u postavljanju njihovih vojnih snaga na ukrajinskom tlu — što bi moglo naljutiti Moskvu.
Propisuje snažne sigurnosne garancije za Kijev, uključujući od Sjedinjenih Država, s “sporazumom sličnim članu 5” – što se odnosi na klauzulu o uzajamnoj odbrani NATO-a.
Što se tiče ekonomskih mjera, Witkoffovi prijedlozi navode da će sankcije koje su uvedene Rusiji nakon njene aneksije Krima 2014. godine biti uklonjene kao dio dogovora koji je u razmatranju.
Protuprijedlozi navode da će sankcije biti “postepeno ublažene nakon što se postigne održiv mir” i da se sankcije mogu ponovo uvesti ako Rusija prekrši uvjete mirovnog dogovora.
Evropski i ukrajinski dokument također predlaže da Ukrajina dobije finansijsku kompenzaciju za štetu nastalu u ratu iz ruskih imovine u inostranstvu koje su zamrznute. Witkoffov tekst samo navodi da će Ukrajina biti finansijski kompenzovana, bez navođenja izvora novca.
(Vijesti.ba)