U sve većem broju oglasa za nekretnine nude i pasoš, a politička i društvena nestabilnost u SAD-u (USA), kako kažu, potiče porast interesovanja.
Pet ostrvskih zemalja u regionu – Antigva i Barbuda (Antigua and Barbuda), Dominikana (Dominica), Grenada (Grenada), Sent Kits i Nevis (Saint Kitts and Nevis) i Sveta Lucija (Saint Lucia) – nude državljanstvo putem investicija (CBI – Citizenship by Investment) za samo 200.000 dolara (više od 170.000 eura).
Kupite kuću i dobijete pasoš koji omogućava da se bez vize posjeti čak 150 zemalja, među kojima su Velika Britanija (United Kingdom) i evropski šengenski prostor.
Za bogate, mogućnost da na ostrvu ne plaćaju porez na kapitalnu dobit i nasljedstvo, a u nekim slučajevima i na prihod, dodatna je pogodnost.
Svih pet zemalja omogućuje kupcima da zadrže svoje državljanstvo.
U Antigvi, agenti za nekretnine se muče da zadovolje potražnju, kaže Nađa Dajson (Nadia Dyson), vlasnica kompanije Luxury Locations.
„Čak 70 posto svih kupaca trenutno želi državljanstvo, a velika većina je iz SAD-a (USA).
„Sa njima ne razgovaramo o politici, ali nestabilna politička situacija (u Americi) definitivno je jedan od faktora“, dodaje.
Tokom 2024. kupce je privlačio način života, a nekolicina je aplicirala za investicije.
„Sada svi govore ‘želim kuću sa državljanstvom’. Nikada nismo prodali toliko kuća“, priča Dajson.
Da biste se prijavili za program Antigve ne morate imati prebivalište.
Ipak, neki kupci žele da se presele za stalno, a nekoliko „njih je već došlo“, priča Dajson.
Najviše zahtjeva za investicije na Karibima tokom 2024. podnijeli su američki državljani, navode podaci firme Henley & Partners za investicione migracije.
Ukrajina (Ukraine), Turska (Turkey), Nigerija (Nigeria) i Kina (China) su među najčešćim zemljama porijekla podnosilaca zahtjeva, pokazuje statistika ove britanske firme sa kancelarijama širom svijeta.
Ukupan broj zahtjeva za investicione programe na Karibima porastao je za 12 posto u odnosu na kraj 2024. godine.
Zbog oružanog nasilja i antisemitizma Amerikanci žive u neizvjesnosti, kaže Dominik Volek (Dominic Volek) iz konsultantske kuće.
„Između 10 i 15 posto ljudi se zapravo preseli. Za većinu je to neka vrsta police osiguranja od svega zbog čega su zabrinuti.
„Posjedovati još jedno državljanstvo je zapravo rezervni plan“, dodaje.
Prednosti koje karipski pasoši pružaju privlače poslovne ljude i mogu biti sigurnosna prednost.
„Neki američki klijenti više vole da putuju sa ‘politički bezopasnim pasošem'“, ukazuje Volek.
Ograničenja u kretanju bila su „priličan šok“ za bogataše koji su navikli da putuju privatnim avionima, što je izazvalo prvi porast broja zahtjeva za investicije u SAD-u (USA).
Interesovanje je ponovo poraslo poslije američkih izbora 2020. (Joseph Biden – Democratic Party) i 2024. godine (Donald Trump – Republican Party – vratio se u Bijelu kuću (White House)).
„Postoje demokrate koje ne vole Trampa, ali i republikanci koji ne vole demokrate.
„U posljednje dvije godine smo od nijedne kancelarije u Americi došli do osam u svim većim gradovima, a još dvije, tri ćemo otvoriti u narednim mjesecima“, kaže Volek.
Robert Tejlor (Robert Taylor) iz Halifaksa (Halifax), na jugoistoku Kanade (Canada), kupio je nekretninu na Antigvi gdje planira da se penzioniše krajem 2025. godine.
Uložio je 200.000 dolara (više od 170.000 eura) neposredno prije nego što je minimum za nekretnine povećan na 300.000 dolara 2024.
Ne samo što zbog državljanstva nema više ograničenja koliko dugo tamo može da boravi, već ima slobodu i da iskoristi poslovne prilike, objašnjava on.
„Izabrao sam Antigvu jer ima prelijepu vodu, a i smatram da su ljudi veoma, veoma prijateljski nastrojeni, što je odlično za moju budućnost tamo“, objašnjava Tejlor.
Takvi programi ipak nisu bez kontroverzi.
Vlada Antigve je pokrenula program prodaje pasoša 2012. godine kako bi oživjela posrnulu ekonomiju.
Međutim, nisu svi gledali blagonaklono na taj potez i neki su bili izrazito sumnjičavi povodom toga.
Demonstranti su protestovali na ulicama osuđujući vladin potez, sjeća se Žizel Ajzak (Giselle Isaac), bivša predsjednica Predstavničkog doma.
„Razvio se osjećaj nacionalizma, ljudi su smatrali da prodajemo naš identitet onima koji ne znaju ništa o nama“, ukazala je.
Lideri nekih drugih karipskih zemalja koje ne nude državljanstvo također su kritikovali ove programe, među kojima je bio i Ralph Gonsalves, premijer Sent Vinsenta i Grenadina (Saint Vincent and the Grenadines).
Državljanstvo ne bi trebalo da bude „roba na prodaju“, izjavio je ranije.
Međunarodna zajednica strahuje da bi labav nadzor mogao pomoći kriminalnim grupama da prelaze njihove granice.
Evropska unija (EU – European Union) prijetila je da će ukinuti bezvizni režim za karipske države, a Amerika (USA) je prethodno ukazala da bi ovakve šeme mogle da se koriste za utaju poreza i finansijski kriminal.
Portparolka Evropske komisije (European Commission) je za BBC rekla da „motri“ pet karipskih država i da od 2022. godine razgovara sa njihovim vlastima.
Trenutne analize pokušavaju da utvrde da li državljanstvo putem investicije predstavlja „zloupotrebu bezviznog režima koji te zemlje uživaju u odnosu na EU i da li može izazvati sigurnosni rizik po njene države“, dodala je.
Komisija je priznala reforme koje su sprovela ostrva, za koje kaže da će imati uticaja na njenu procjenu.
Pet karipskih država negodovalo je na tvrdnje da ne provjeravaju detaljno podnosioce zahtjeva.
Program Konfederacije institucija Dominike (CBI) je „zdrav i transparentan“, a vlasti su vrijedno radile kako bi osigurale njegov integritet, izjavio je dominikanski premijer Roosevelt Skerrit.
Prodajom pasoša prikupljeno je više od milijardu dolara od 1993, kada je pokrenuta inicijativa, čime je finansirana vitalna infrastruktura, među kojom je i najsavremenija bolnica.
Sveta Lucija (Saint Lucia) se pridržava najviših standarda sigurnosti kako njihov CBI ne bi nenamjerno pomagao nezakonitim aktivnostima, ukazao je Philip J. Pierre, tamošnji premijer.
(Vijesti.ba)