Kad zima stigne na Antikiteru, ionako malobrojno stanovništvo izoliranog grčkog otoka još se smanji. “Ima nas dvadesetak, nema djece, nema pekare”, kaže načelnik Giorgos Harhalakis, koji čini sve što može da oživi malen egejski otok. “Ne odustajem”, rekao je za AFP.
Antikitera, otok između Kitere i Krete, poput mnogih drugih ruralnih regija u Grčkoj trpi tešku depopulaciju. Otok veličine hrvatskog Vira imao je 39 stanovnika po popisu 2021. Prije Drugog svjetskog rata bilo ih je hiljadu.
Harhalakis (37) još se sjeća svojih prvih godina u osnovnoj školi 1990-ih, prije nego što je njegova porodica, poput mnogih drugih, bila prisiljena zbog “financijskih problema” preseliti se na kopno. U to je vrijeme otok bio dom “poljoprivrednicima, ribarima i stočarima”, rekao je. Danas je naseljeno samo lučko mjesto Potamos, prenosi HINA.
U stjenovitim visovima Antikitere još su vidljivi suhozidi terasastih polja između napuštenih i srušenih kuća. Jedina veza otoka s vanjskim svijetom je brodom do Kitere i Krete.
Zbog egzodusa stanovnika osnovna škola zatvorena je još koncem prošlog stoljeća, ali je nakratko otvorena 2018. za samo troje učenika, Despine i Dioniza Andronika, para koji se na otok vratio iz Atene.
“Kad je moja najstarija kći završila osnovnu školu 2021., morali smo opet otići kako bi mogla ići u srednju školu na Kiteri”, rekao je Dioniz Andronikos.
Škola je bila prisiljena ponovno se zatvoriti. Na početku ove školske godine ista je sudbina zbog nedostatka učenika još desetak škola širom Grčke. Stopa fertiliteta u Grčkoj iznosi 1.43 i ispod je prosjeka EU-a od 1.53 djece, prema podacima EU agencije Eurostat. Nedavna studija Grčkog instituta za demografska istraživanja (IDEM) pokazala je da svaka treća općina u zemlji ima manje od 10 rođenja godišnje.
Institut je to pripisao starenju stanovništva Grčke, ali i “krajnje neravnomjernom rasporedu stanovništva”.
Više od trećine Grka, naime, živi u Ateni. A s više od petine stanovništva u dobi od 65 i više godina, Grčka je na četvrtom mjestu među državama članicama EU-a s najvećim brojem starijih. Samo su Italija (23.8 posto), Portugal (23.7 posto) i Finska (23.1 posto) rangirani više, prema Eurostatu. Da stvari budu gore, više od pola miliona mladih ljudi napustilo je zemlju tokom financijskog sloma prošle decenije.
Harhalakis kaže da je glavni problem na Antikiteri nedostatak infrastrukture.
“Država mora ponuditi poticaje” za izgradnju kuća i trgovina, rekao je. Zimi na otoku radi samo jedan kafić, koji je ujedno i mala trgovina. Vodi ga muškarac u osamdesetima.
“Domaće stanovništvo stari, a budućnost otoka je upitna”, rekla je Catherine Dechosal, penzionisana Francuskinja koja svoje vrijeme provodi između otoka i svoje domovine. Ove je godine vlada uvela poticaje za novorođenčad kako bi se suzbila demografski kolaps. No, stručnjaci upozoravaju da povećanje broja rođenih nije jedini odgovor.
“Stope smrtnosti i imigracija imaju važnu ulogu i ne treba ih umanjivati”, rekao je Vyron Kotzamanis, direktor IDEM-a. Harhalakis se nada da će planirani opservatorij za klimatske promjene na otoku stvoriti radna mjesta.
Antikitera već uživa veliku slavu u naučnom svijetu. Ondje su ronioci spužvari početkom 20. stoljeća, u olupini broda iz rimskog doba, pronašli astrološki sat iz 2. stoljeća, za koji se vjeruje da je najstarije računalo na svijetu.
(Vijesti.ba)