Međutim, malo ko zna da jedna od najstarijih sfingi svijeta stoji u samom centru Splita, na Peristilu, ispred katedrale sv. Dujma.
Ova kamena figura izrađena je od crnog granita i stara je preko 3000 godina.
Neobična sfinga s ljudskim rukama
Splitska sfinga pripada vrsti androsfinga, mitskih bića s lavljim tijelom i ljudskom glavom. Ono što je čini posebnom jesu ljudske ruke koje drže posudu za žrtvene prinose, simbol kraljevske vlasti i poštovanja prema bogovima. Ovakav detalj rijetko se viđa na sličnim spomenicima.
Car Dioklecijan i egipatski uticaj
Zašto je ova egipatska ljepotica završila u Dalmaciji?
Odgovor leži u želji rimskog cara Dioklecijana, koji je bio fasciniran egipatskom kulturom. Odabrao je Split za izgradnju svoje palače i mauzoleja, gdje je htio da sfinge čuvaju njegov grob, kao što je to običaj bio u Egiptu.
Prema historijskim zapisima, iz Egipta je dopremljeno dvanaest sfingi koje su ukrašavale palaču. Iako danas nije sačuvana njihova cjelokupna kolekcija, splitska sfinga i dalje stoji kao snažan podsjetnik na ovu vezu.
Mistični čuvari
U starim egipatskim vjerovanjima, sfinge nisu bile samo kipovi, već čuvari svetih prostora koji su postavljali prolaznicima zagonetke. Pogrešan odgovor značio je smrtnu kaznu. Stari Splićani su ovu kamenu čuvaricu nazivali Gorgona i vjerovali su da treba izbjegavati njen pogled.
Nasljeđe koje traje
Danas, osim sfinge na Peristilu, u Splitu se mogu vidjeti i ostaci drugih sfingi u muzejima i Dioklecijanovim podrumima. One su dio bogate povijesti grada i podsjetnik na njegovu vezu s drevnim civilizacijama.
Postoji i zanimljiva urbana legenda prema kojoj je američki industrijalac Cornelius Vanderbilt navodno pokušao kupiti ovu sfingu, ali mu je ponuda odbijena. Tako je ovaj kameni čuvar ostao simbol Splita, čuvajući priče prošlih vremena, pišu Žene.
(Vijesti.ba)