U izvještaju se navodi da šumski požari spaljuju domove u Evropi, a da haotične vremenske prilike dovode do opterećenja javnih financija. EEA piše da je potrebno dodatno djelovanje za rješavanje polovice od 36 značajnih klimatskih rizika sa potencijalno teškim posljedicama. Još pet rizika zahtijeva hitnu akciju, stoji u izvještaju.
“Naša nova analiza pokazuje da se Evropa suočava sa hitnim klimatskim rizicima koji rastu brže od naše spremnosti”, rekla je Leena Ylä-Mononen, izvršna direktorica EEA-e.
Izvještaj razmatra koliko su ozbiljne klimatske prijetnje i koliko je dobro Evropa spremna da se s njima nosi. Kaže da su najhitniji rizici, a to su oni koji postaju sve gori kako zagađenje fosilnim gorivima zagrijava planet, toplinski stres, bujične i riječne poplave, zdravlje obalnih i morskih ekosistema te potreba za fondovima solidarnosti za oporavak od katastrofa.
Kada su istraživači ponovno procijenili šest rizika za južnu Evropu, koju su opisali kao regiju “vruće tačke”, otkrili su da je također potrebna hitna akcija kako bi se od šumskih požara zaštitili usjevi, ljudi, zgrade i priroda.
“Sve je više dokaza o prilagodbi klimatskim promjenama u Evropi, ali to sigurno nije dovoljno”, rekao je Robbert Biesbroek, autor izvještaja sa Univerziteta Wageningen. On je bio jedan od voditelja poglavlja o Evropi u najnovijem izvještaju o prilagodbi Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).
“Prilagodba se ne odvija dovoljno brzo i ne dolazi do onih kojima je najpotrebnija. To je vrlo zastrašujuće”, rekao je Biesbroek za Guardian.
Izvještaj također upozorava na “kaskadne i složene” rizike. Izvještaj upozorava da će trenutni testovi otpornosti na stres u financijskom sektoru vjerovatno podbaciti. Vruće će vrijeme isušiti južnu Evropu.
Usjevi će biti uništeni, zalihe vode smanjenje, a tlo će očvrsnuti, što povećava vjerovatnost bujičnih poplava i isušivanje vegetacije. To znači da se šumski požari mogu brže širiti. Resursi vlada koje pokušavaju odgovoriti na nekoliko kriza bit će pod opterećenjem, kao i zajednice koje se ne uspiju pripremiti.
“Rizici jednostavno nadmašuju razvoj politika”, rekao je Blaž Kurnik, voditelj grupe za utjecaje i prilagodbu EEA.
Evropa se zagrijala više nego bilo koji drugi kontinent od industrijske revolucije. Zagrijao se otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka jer je ugljični dioksid “začepio” atmosferu i “zarobio” sunčevu svjetlost.
Istraživači su posmatrali dva moguća scenarija niskog i visokog zagrijavanja tokom stoljeća. Nisu uzeli u obzir potencijalne prijelomne tačke u klimatskom sistemu, tvrdeći da bi se efekti takvih dramatičnih promjena odvijali kroz duža razdoblja. Tako se nije promijenila hitnost djelovanja u kratkom roku.
(Vijesti.ba)