A iza kojeg slijedi desničarska Alternativa za Njemačku (AfD). Stranke koje trenutno s CDU-om tvore koalicijsku vladu u ovoj saveznoj pokrajini, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Zeleni podržava po šest posto birača.
Novoosnovana stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW), istoimene bivše članice stranke Ljevica, može računati s podrškom od oko 12 posto. Sama stranka Ljevica, nasljednica režimske DDR-ove partije, nekad jedna od najjačih snaga na istoku zemlje, ovoga puta sa četiri posto ne bi prešla izborni prag, piše DW.
Ako se nakon izbora zadrže ove vrijednosti, na vlasti bi u Saskoj mogla ostati sadašnja koalicija CDU-a, SPD-a i Zelenih (zbog stranačkih boja nazvana i Kenija koalicija, po bojama zastave ove zemlje).
U Tiringiji je situacija nešto drugačija. Ovdje vodi AfD ispred CDU-a. I to uvjerljivo s 29 posto ispred CDU-a s 23. BSW se s 18 posto nalazi na trećem mjestu. Stranka Ljevica u ovoj saveznoj pokrajini sa 14 posto stoji nešto bolje, ali i to zahvaljujući dosadašnjem premijeru i kandidatu te stranke Bodi Ramelowu.
SPD može računati s podrškom oko 6 posto birača. Stranka Zeleni prema sadašnjim rezultatima sa četiri posto ne bi ušla u parlament. Prema ovim podacima bi bila moguća koalicija Ljevice, BSW-a i SPD-a. Teoretski i koalicije AfD-a i CDU-a kao i AfD-a i BSW-a. No i CDU i BSW su više-manje isključili saradnju s AfD-om kojeg u ovoj saveznoj pokrajini Ured za zaštitu ustavnog poretka vodi kao organizaciju koja djeluje protiv ustavnog poretka SR Njemačke.
Ispitivanje ZDF-a od četvrtka, ali i privatne televizije RTL dan kasnije, pokazuju jedan trend: suprotno očekivanjima raspoloženje birača nije se bitno promijenilo nakon napada u Solingenu prošlog petka kada je ubijeno troje a povrijeđeno desetero posjetilaca jednog gradskog festivala i za što je osumnjičen jedan sirijski izbjeglica.
No stručnjaci ukazuju na to da su ispitivanja javnog mnijenja, posebice u ovom razdoblju opće promjene političkog krajobraza, nezahvalna radnja.
„Ishod izbora u Tiringiji i Saskoj je teško predvidiv. Mi se suočavamo s mnogim nesigurnostima i dvoumljenjima kod birača”, rekao je direktor demoskopskog instituta Forsa Manfred Güllner na jednoj tribini krajem sjednice.
On je ukazao i na to da su premijeri u obje pokrajine, i Kretschmer i Ramelow, izuzetno popularni i kod pristaša drugih stranaka. No na kraju se ipak mnogi odlučuju za stranku a ne za kandidata. „Mislim da ćemo morati pričekati ishod u nedjelju navečer ili čak konačne rezultate prije nego što ćemo uopće moći raspravljati o budućim koalicijama”, zaključio je Güllner.
Politolog Hans Vorländer sa univerziteta u Dresdenu smatra da bi napad u Solingenu i prije svega rasprava i preokret koji se dogodio protekle sedmice u njemačkoj politici itekako mogao utjecati na izbore u nedjelju. On smatra da bi od inicijative koju je preuzeo vođa opozicije u Bundestagu i predsjednik CDU-a Friedrich Merz, koji je kancelara Olafa Scholza (SPD) pritisnuo uz zid svojim zahtjevima za drastične promjene u odnosu Njemačke prema migraciji, mogli profitirati njegovi demokršćani.
Tim više što je Scholz brzo reagirao i pristao na neke zahtjeve demokršćana poput drastičnog smanjenja socijalne pomoći za izbjeglice koje stignu u Njemačku preko neke druge članice EU-a i time ignoriraju tzv. Dublinski sporazum. Posebice se premijer Saske Kretschmer do sada isticao po kritici izbjegličke politike svoje vlastite stranke ali još više i po kritici vojne pomoći Ukrajini, što je tema koja je na istoku zemlje važna gotovo kao i pitanje ilegalnog useljavanja. Protiv pomoći Ukrajini su i AfD i BSW.
Izbor u Saskoj i Tiringiji se naravno pomno prate i u Berlinu. Socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada bi se mogla naći pod dodatnim pritiskom u slučaju da SPD ili Zeleni ne prijeđu izborni prag u jednoj od dvije savezne pokrajine.
(Vijesti.ba)
IZVOR