Naša prehrana utječe na mnogo više od samog obima struka.
Naime, namirnice koje svakodnevno konzumiramo, kao i pića koja pijemo, ključne su za svaki aspekt našeg blagostanja – uključujući i zdravlje mozga. Iako postoji mnogo izvrsnih napitaka koji potiču rad mozga i mogu poboljšati kognitivne funkcije, možda bismo trebali razmisliti o izbacivanju nekih od svojih omiljenih pića.
Nažalost, neka pića mogu negativno utjecati na pamćenje, raspoloženje i koncentraciju te potencijalno povećati rizik od bolesti poput Alzheimerove.
Prema riječima stručnjaka, ovo su dvije vrste napitaka koje bismo trebali izbjegavati za bolje zdravlje mozga i cjelokupno zdravlje.
1. Gazirani sokovi
Iako su ukusni, konzumacija gaziranih sokova nosi određene rizike, uključujući negativan utjecaj na mentalno zdravlje i mozak tokom vremena. Velika količina šećera uzrokuje nagle skokove i padove nivoa šećera u krvi što može dovesti do promjena raspoloženja i povećane anksioznosti.
Dugoročno, navika ispijanja gaziranih sokova može utjecati na nivo inzulina i pridonijeti problemima s dugoročnim pamćenjem.
“Prava su šećerna bomba: gazirani sokovi šalju nivo šećera u krvi na pravi vrtuljak. Prvo dobijete brz nalet energije, ali ubrzo slijedi pad koji ostavlja vaš mozak u magli i povećava anksioznost. To je kao da svom mozgu kažete: ‘Hajde, sprintaj!’ samo da biste ga nekoliko trenutaka kasnije spotaknuli”, objašnjava psihologinja Veronica West za SheFinds, a prenosi Index.hr.
2. Energetska pića
U umjerenim količinama, kofein iz energetskih pića može poboljšati fokus i povećati energiju. Međutim, u velikim dozama, kakve se često nalaze u energetskim pićima, može doći do pretjerane stimulacije živčanog sistema, uzrokujući simptome anksioznosti poput nervoze, razdražljivosti, nemira i lupanja srca.
“Kofein, kada se konzumira u velikim količinama, može izazvati anksioznost i poremetiti kvalitetan san što dugoročno smanjuje nivo inteligencije mozga. Sve ovo dodatno pogoršava visoki sadržaj šećera u većini energetskih pića, što dovodi do inzulinske rezistencije – ključnog uzročnika u pogoršanju kognitivnih funkcija”, zaključio je liječnik dr. Michael O. McKinney.
(Vijesti.ba)