Duža šetnja svakog dana bolja je za vaše srce nego mnogo kratkih šetnji, naročito ako inače ne vježbate mnogo, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Annals of Internal Medicine.
Stručnjaci ističu da je idealno hodati najmanje 15 minuta bez zaustavljanja, što je otprilike 1.500 koraka u kontinuitetu.
Takva minutaža opterećuje srce na zdrav način.
Mnogi ljudi teže cilju od 10.000 koraka dnevno, ali taj broj potiče iz reklame za japanski pedometar, a ne iz naučnih istraživanja.
Ipak, stručnjaci se slažu da je veći broj koraka generalno bolji za zdravlje.
U ovom britanskom istraživanju učestvovalo je 33.560 odraslih osoba, starosti između 40 i 79 godina, koje su hodale manje od 8.000 koraka dnevno.
Učesnici su bili grupisani prema dužini trajanja njihovih šetnji (mjereno brojem uzastopnih koraka tokom sedmice):
- manje od pet minuta (43 posto),
- pet do 10 minuta (33,5 posto),
- 10 do 15 minuta (15,5 posto),
- 15 minuta ili više (osam posto).
Istraživači s Univerziteta u Sidneju u Australiji i Univerziteta Evrope u Španiji pratili su zdravstveno stanje učesnika tokom osam godina.
Osobe koje su hodale u dužim intervalima imale su manji rizik od srčanih oboljenja u poređenju s onima koji su hodali kraće dionice.
Čak i među najmanje aktivnima, koji su prelazili manje od 5.000 koraka dnevno, duže šetnje napravile su veliku razliku.
Njihov rizik od srčanih bolesti i prerane smrti značajno je smanjen.
Nije potpuno jasno da li je na to uticalo to što su ti ispitanici već na početku bili u boljoj fizičkoj formi.
Istraživači su pokušali uzeti u obzir različite faktore, poput pušenja, gojaznosti i povišenog holesterola.
Kako hodate je važnije nego koliko
Važno je kako hodate, a ne samo koliko dugo, tvrde istraživači.
Duža šetnja, čak i ako generalno ne hodate mnogo, može imati snažan pozitivan uticaj na zdravlje srca.
Jednostavne promjene, poput produženja trajanja šetnji, mogle bi napraviti veliku razliku, ističu stručnjaci.
„Skloni smo da naglasak stavljamo na broj koraka ili ukupnu količinu hodanja, ali zanemarujemo ključnu stvar – kako hodamo“, kaže Emanuel Stamatakis, jedan od vodećih autora studije.
„Ovo istraživanje pokazuje da čak i fizički vrlo neaktivne osobe mogu značajno poboljšati zdravlje srca prilagođavanjem načina hodanja, tako što će hodati duže – idealno najmanje 10 do 15 minuta u kontinuitetu, kad god je to moguće“, dodaje on.
Studija pokazuje povezanost između hodanja i boljeg zdravlja srca, ali ne dokazuje da šetnje direktno uzrokuju poboljšanja, upozorava Kevin Mekonvej, profesor primijenjene statistike na Otvorenom univerzitetu.
Preporuka britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) jeste najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, poput brzog hodanja, ravnomjerno raspoređenih tokom sedam dana.
Osobe starije od 65 godina trebalo bi da se kreću svakog dana, čak i ako je riječ o laganoj aktivnosti u kući.
„Vježbanje pomaže svima da vode sretniji i zdraviji život. Ako imate srčane probleme ili lošu cirkulaciju, fizička aktivnost može pomoći u kontroli stanja i poboljšanju općeg osjećaja zdravlja.
Možda će vam u početku biti teško da budete aktivniji, ali s vremenom će postati lakše kako se tijelo bude navikavalo. U početku ćete primijetiti samo mala poboljšanja, ali se ona vremenom zbrajaju i doprinose očuvanju zdravlja srca“, savjetuje Emily McGrath, viša kardiološka sestra u Britanskoj fondaciji za srce.
(Vijesti.ba)