Jasmin Mulahusić (1976) široj javnosti poznat po napadima i prijetnjama na Facebooku na novinare, političare , intelektualce, aktiviste i sve one koji su na bilo koji način doprinijeli razotkrivanju kriminala, korupcije i drugih devijacija pod vlašću SDA bio je u fokusu interesa sigurnosnih službi stranih zemalja, i dovodi se u vezu sa osobama bliskim terorističkoj organizaciji Al Kaida i drugim terorističkim organizacijama.
PIŠE: SEMIRA DEGIRMENDŽIĆ
Ovu informaciju potvrdilo je i Tužilaštvo BiH u svom saopćenju u kojem su naveli da je u slučaju Mulahusić riječ o vrlo kompleksnim istražnim aktivnostima, koje prevazilaze pitanja državne sigurnosti BiH.
Iz Tužilaštva BiH nisu otkrili detalje o povezanosti Mulahusića s teroristima, ali iz dokumenta Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije, odnosno austrijskog Saveznog ureda za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT) iz 2005.godine vidljivo je da se osoba imenom Yasmin (Jasmin) Mulahusić dovodi u vezu sa Beharijem Masadom Omerom iz Sudana koji je u izvještaju BVT-a označen kao ekstremista povezan s Al Kaidom i drugim terorističkim organizacijama i njihovim aktivnostima.
Austrijske vlasti sačinile su još 2005. godine obiman izvještaj o Behariju, jer je on pokušao dobiti austrijsko državljanstvo, a njegov zahtjev je odbijen. U ispcrpnim obrazloženjima i u dokumentu koji sadrži i informacije američkog FBI –a o Behariju, opisani su njegovi kontakti s ekstremistima širom Evrope, a u nekoliko navrata u izvještaju se navodi i ime Yasmin Mulahusić.
Za Mulahusića se tvrdi da je pripadnik ekstremističke grupe u Luksemburgu koju je prema tvrdnjama u ovom dokumentu Odjel za borbu protiv terorizma policije Luksemburg kvalifikovao kao veoma opasnu.
Prema dokumentu austrijskih vlasti kontakt osobe Behariju iz te grupe bili su Salimi alias Kalifi Muhamed (vođa grupe) Nisvet Jusufović, Smajo Vuković, Yasmin (Jasmin) Mulahusić, Ismet Jusufović, Senad Ličina i Nusret Jusufović.
Precizirano je da se grupa u Luksemburgu smatrala nezavisnom od Al-Kaide, u smislu da im oni nisu izdavali naređenja, ali da im je grupa u Luksemburgu pružala podršku u vidu logistike i finansiranja.
Dalje se navodi da su posebno opasne osobe Nusret Jusufović i Yasmin Mulahusić za koje piše da su 1995. godine u namjeri da izbjegnu policijsku potjeru i hapšenje u pravcu policije bacilli ručnu bombu.
Mediji su i ranije objavljivali dokumente iz drugih zemalja koje su u svojim izvještajima Jasmina Mulahusića okarakterizirali kao osobu ekstremnih i radikalnih stavova.
Kada je u pitanju BiH, Jasmin Mulahusić je u fokus javnosti dospio najviše nakon što je objavljen tekst o nabavci respiratora ACM812 A, plaćenih 10,5 miliona iz budžeta FBiH za potrebe liječenja oboljelih od COVID 19, a koji se ni danas ne koriste u bolnicama u FBiH jer stručnjaci kažu da nisu za intenzivnu njegu.
Osim zvaničnika SDA koji su uprkos svim dokazima o netransparentnosti branili i brane ovu nabavku i umiješane u aferu “Respiratori” i Mulahusić je bio najžešći branitelj kako ove tako i drugih korupcijskih afera s potpisom SDA.
