Advokat Vlado Adamović kazao je u izjavi za Fenu da je sasvim logično da će se Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) opredijeliti za izbor nekoga ko će umjesto Milorada Dodika privremeno obavljati dužnost predsjednika RS-a do prijevremenih izbora.
Adamović koji je, između ostalog, i bivši sudija Suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Federacije BiH, pojašnjava da ukoliko je predsjednik “koji je u mandatu“ iz nekog razloga spriječen da obavlja tu dužnost, onda imenuje nekog od svojih zamjenika koji će u njegovo ime obavljati predsjedničku dužnost.
Potvrdio je da postoje i opcije izmjene Ustava RS-a ili da neko od potpredsjednika tog entiteta preuzme predsjedničku funkciju, ali da je u slučaju Dodika došlo do „razrješenja“, odnosno, da je njegov mandat oduzet.
Datum održavanja posebne sjednice Skupštine RS-a još nije utvrđen, međutim na web stranici NSRS-a objavljen je prijedlog dnevnog reda.
Navedene su dvije tačke, od kojih je prva Informacija o presudi Suda BiH izrečena predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku njegovog mandata te zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija RS-a.
Druga tačka je razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku RS-a i odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Dodiku.
Referendumsko pitanje
U izjavi za Fenu Adamović se osvrnuo na spomenuti referendum, koji je Dodik najavio nakon što mu je oduzet predsjednički mandat, te istakao da „sam referendum ne predstavlja nikakvu opasnost“.
– Referendum ne može narušiti ustavni poredak, jer je kao oblik izražavanja dozvoljen – podvukao je, dodajući da se radi samo o prikupljanju javnog mišljenja o nekom društvenom problemu.
Međutim, s druge strane, on upozorava da ono što bi moglo biti problem jeste referendumsko pitanje, kao i to da li će se odgovor na to pitanje provoditi u praksi.
– Ako je referendumsko pitanje hoćemo li se otcijepiti od Bosne i Hercegovine, onda neminovno dolazite u sukob sa Ustavom BiH i to onda postaje i politički i pravni problem, jer imate suprotnost ‘sadržine’ Ustava i referendum odgovora – kaže ovaj advokat.
U slučaju da referendumsko pitanje nije u sukobu sa ustavom BiH, onda, u pravnom smislu, kaže on, zaključak referenduma može biti samo vrsta upute za organe koji odlučuju ili za nekoga ko se profilira u politici.
– Recimo, postavite pitanje treba li nam uređenje vodotokova i većina ljudi se izjasni da treba. U tom slučaju to će biti samo javno mišljenje, ništa više – naveo je primjer referendumskog pitanja koje je u skladu sa zakonima.
Zaključio je da, u smislu izvršnosti po pravnoj snazi, ne postoji način da neka odluka bude provedena referendumom ukoliko referendumsko pitanje nije u kontekstu strateškog razvoja društva, time još jednom potcrtavši značaj referendumskog pitanja.
Referendumi u RS-u i ranije su bili najavljivani, a jedan od njih, Referendum o Danu državnosti Republike Srpske, održan je u septembru 2016. godine. Referendumsko pitanje tada je glasilo: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“. Međutim, Ustavni sud BiH poništio je rezultate referenduma.
Dodik i slučaj Poplašen
Također, Milorad Dodik nije prvi predsjednik RS-a kojem je zabranjeno političko djelovanje. Visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp smijenio je 1999. godine Nikolu Poplašena sa funkcije predsjednika Republike Srpske, a Dodik koji je u to vrijeme bio premijer u ostavci, podržao je njegovu smjenu.
Naime, Dodik je bio entitetski premijer 1998., kada je na izborima za predsjednika RS-a izabran osnivač Srpske radikalne stranke (SRS) Nikola Poplašen. Nakon što SDS-ov Dragan Kalinić nije uspio napraviti većinu za sastavljanje vlade, Poplašen je uz saglasnost predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića odlučio da mandatar za sastavljanje vlade bude Dodikov stranački kolega Brano Milijuš.
Međutim, Milijuš nije imao podršku ostatka SNSD-a, zbog čega je i isključen iz ove stranke. Tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp je zaprijetio Poplašenu da će ga smijeniti ako bude pokušao smijeniti Dodika s premijerske funkcije.
Nakon što je Poplašen to pokušao učiniti, visoki predstavnik ga je smijenio, optuživši ga za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Poplašen je Westendorpa optužio za antiustavno djelovanje dok je Dodik reagovao sljedećim riječima:
“Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava Bosne i Hercegovine i ustava entiteta. Nije Westendorp diskvalifikovao Poplašena, već se Poplašen sam diskvalifikovao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj RS-a, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao”.
(Vijesti.ba)