Rade na promovisanju bh. pisaca u dijaspori, te pisaca iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu. Na ovogodišnjem Sajmu, za objavljeno književno djelo u dijaspori, nagrađen je Samir Deumić za roman “Sakupljač sjenki”.
Predsjednik Društva Samir Deumić smatra da naša zemlja ima mnogo talentovanih posebno mladih stvaralaca u oblasti književnosti, ali da nemaju podršku države i nadležnih institucija. U književnosti, kako je kazao, kvaliteta nije dovoljna bez dobre podrške.
“Od toga desetak mladih pisaca iz Bosne i Hercegovine, uz dovoljnu podršku, ima realnu šansu da za deset do 15 godina budu dobitnici i Nobelove nagrade za književnost koju dodjeljuje Švedska akademija. Moja potajna želja je da Društvo bh. pisaca, prevodilaca i bibliotekara bude spona između nekog od naših književnika i Nobelove nagrade”, kazao je Deumić u razgovoru za Federalnu novinsku agenciju.
Pojašnjava da nominovati za Nobelovu nagradu za književnost mogu bivši dobitnici nagrade, nacionalni profesori književnosti i državna društva pisaca ali “da je nepisano pravilo, da bi književnik bio uvršten u širi spisak kandidata, da barem jedno njegovo djelo mora biti prevedeno na švedski jezik”.
“Problem je što se naša djela relativno loše prevode. Prevodioci književnih djela moraju biti umjetnici, uspjeti dočarati knjigu da bude što sličnija originalu. Kvalitetan prijevod djela je važan, skoro koliko i samo pisanje djela. A vrlo je bitno da djela naših pisaca budu viđena, da budu čitana jer zaista u ovoj našoj državi postoji kvalitet u književnosti. Vjerujem da ćemo se ugledati u npr. Poljsku koja mnogo podržava svoje mlade pisce”, ističe Deumić.
Kao ilustraciju za važnost podrške u književnost navodi primjer i Norveške za koju kaže da ima prosječne pisce, ali su među najčitanijima. Prisutni su širom svijeta zato što, kaže Deumić, država stoji iza njih.
Prema njegovom mišljenju, interes za čitanje i književna djela raste kod mladih ljudi i u tome sve više prepoznaju prave vrijednosti, koje nikad ne gube na kvaliteti.
“Čvrsto vjerujem u književnost jer to je posebna umjetnost, u odnosu na druge vrste umjetnosti. Kad gledate film samo ste posmatrač, a knjiga doprinosi mentalnom razvoju čitaoca što je posebno važno za mlade ljude. Pisac napiše knjigu, a čitalac u svojoj glavi razvija slike o tome. Vjerujem da mladi sve više shvataju vrijednost književnosti, vidim to po svojoj djeci koja žive u Švedskoj. Možda to na ovim prostorima nije toliko primjetno, ali bit će za nekoliko godina”, kazao je.
Društvo bh. pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj imalo je, na ovogodišnjem Sajmu, osam promocija knjiga. Kako je kazao Deumić, možda nisu dovoljno poznati na području BiH, ali su to sve kvalitetni autori. Izdvaja, među ostalima, Senadu Bešić, Midhata Ajanovića, Emina Musaefendića. Na ovogodišnjem sarajevskom sajmu sa njima je bio, iako živi u BiH, i Omer Redžić pjesnik iz Prijedora. Za njega će, kako kaže Deumić, svijet tek čuti.
Za sebe Deumić kaže da je prošle godine bio dobitnik za najbolji prvoobjavljeni roman na Sajmu. Ove godine publici se predstavio novim romanom, ‘Sakupljači sjenki’, za koji je dobio dobre ocjene i zbog toga je zadovoljan. Dosad je napisao tri romana, o različitim temama.
“Zanimaju me međuljudski odnosi, ponekad dobrovoljna odluka jednog od partnera da bude zlostavljan iako je intelektualno mnogo viši od onoga koji ga ugrožava i nanosi mu zlo. Bez obzira na sve, odlučuju ostati s tom osobom. To nažalost često završava tragično, a dešava se evo i u BiH. Prvi moj roman obrađuje temu nasilja u porodici, taj stocholmski sindrom koji je za mene neobjašnjiv a prisutan u cijelom svijetu. Neshvatljivo mi je da u 21. vijeku nasilje i dalje živi, a skloni su mu ljudi svih profila i nivoa obrazovanja”, kaže Deumić.
“Za posljednji, ‘Sakupljači sjenki’ kaže da piše o Prvom svjetskom ratu, krenuo je kao ratni roman, a završio kao ljubavna priča”, kazao je za Fenu Samir Deumić, predsjednik Društva bh. pisaca, prevodilaca i bibliotekara u Švedskoj koje okuplja autore iz BiH širom svijeta.
Ovogodišnji Međunarodni sarajevski sajam knjiga održan je od 17. do 22. aprila, pod motom “Riječ”. U svim dvoranama Skenderije, na površini od 10.000 kvadratnih metara, sudjelovalo je 150 izdavačkih kuća koje su predstavile 130 novih knjiga i 175 autora i promotora na 86 promocija u Bosanskoj kući u Dvorani “Mirza Delibašić”. Sajam je posjetilo više od 100.000 ljudi, a nagrade su dodijeljenje u ukupno 19 oblasti.
(Vijesti.ba / FENA)