Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine donijela Odluku kojom je data saglasnost na cijene uglja za termoelektrane, i to 7,80 KM/GJ za ugalj iz površinske i 7,80 KM/GJ za ugalj iz podzemne eksploatacije.
Odlukom se daje saglasnost na zahtjev JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo za cijene uglja za termoelektrane, uz koji su priloženi zahtjevi sedam zavisnih društava rudnika uglja iz Koncerna JP EPBiH d.d. Sarajevo i zahtjev društva RMU Banovići d.d. Ove cijene uglja diferenciraju se u zavisnosti od kalorične vrijednosti uglja.
Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke određuju se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo trgovine, svako u okviru svoje nadležnosti. Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH.
U razlozima za donošenje odluke Federalno ministarstvo trgovine je navelo da je 29.11.2023. godine zaprimilo zahtjev JP EPBiH d.d. Sarajevo u kojem su priloženi zahtjevi za povećanje cijene uglja za termoelektrane, i to od Rudnika uglja Kreka d.o.o. Tuzla i rudnika mrkog uglja Đurdevik d.o.o., Kakanj d.o.o., Breza d.o.o., Zenica d.o.o., „Abid Lolić“ d.o.o. Travnik – Bila i Rudnika uglja Gračanica d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje, kao i zahtjev RMU Banovići d.d.
Uprava i Nadzorni odbor JP EPBiH su razmatrali ove zahtjeve zavisnih društava i ocijenili da je povećanje cijene uglja na 7,80 KM/GJ opravdano.
U obrazloženju zahtjeva JP EPBiH navedeno je da je došlo do povećanja cijene svih troškova poslovanja, troškova radne snage u skladu sa odredbama Kolektivnog ugovora, te da su znatno povećane cijene osnovnih sirovina, repromaterijala, rezervnih dijelova i usluga, tako da su proizvodne cijena uglja u zavisnim društvima – rudnicima uglja značajno veće od prodajnih cijena.
Predlagač je istakao i da bi prema navodima iz zahtjeva JP EPBiH traženo povećanje cijene uglja na 7,80 KM/GJ omogućilo pozitivno poslovanje zavisnih društava – rudnika uglja, ukoliko troškovi njihovog poslovanja ostanu na sadašnjem nivou. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je u dostavljenom mišljenju ocijenilo opravdanim prijedlog Uprave i Nadzornog odbora JP EPBiH za povećanje i uvođenje jedinstvene cijene uglja za oba načina eksploatacije (površinska i podzemna), te da jedinstvena cijena uglja za termoelektrane (Tuzla i Kakanj) iznosi 7,80 KM/GJ.
U skladu s tim mišljenjem predlagač je ocijenio opravdanim povećanje cijene uglja za oba načina eksploatacije (površinska i podzemna) na 7,80 KM/GJ, jer će se time omogućiti održivost poslovanja rudnika, kao i izmirenje obaveza prema radnicima i drugih zaostalih obaveza, te je odluka predložena Vladi Federacije BiH.
Inače, kako je navedeno u zahtjevu JP EPBIH, cijene nabavke uglja za termoelektrane u skladu sa Odlukom Vlade FBiH od 16.12.2021. godine iznosile su 5,64 KM/GJ za ugalj iz površinske, te 6,00 KM/GJ za ugalj iz podzemne eksploatacije.
Vlada Federacije BiH donijela je danas na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije Odluku o uvođenju posebnih mjera kontrole cijena snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu. Ova odluka ima za cilj zaštiti krajnje kupce, koji se električnom energijom snabdijevaju u okviru usluge tržišnog snabdijevanja, od ekstrernnog povećanja cijena.
Danas donesenom odlukom se tokom 2024. godine ograničava povećanje cijena snabdijevanja električnom energijom za krajnje kupce do 20 posto maksimalno u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se isto odnosi na ugovore koji se zaključuju na period do 31.12.2024. godine.
Odlukom je propisano da cijena snabdijevanja za 2024. godinu za postojećeg krajnjeg kupca ne može biti veća od cijene tržišnog snabdijevanja koja bi se utvrdila za 2021. godinu za odgovarajući naponski nivo, uvećane za po 20 posto za 2022., 2023. i 2024. godinu, a u skladu sa odlukama o ograničavanju povećanja cijena snabdijevanja električnom energijom za 2022. i 2023. godinu, te odredbom ove odluke.
Svi snabdjevači u FBiH, prilikom dostave ponude za zaključenje ugovora svojim postojećim kupcima, dužni su se pridržavati navedenih ograničenja iz ove odluke.
Elektroenergetski subjekti, u skladu sa Zakonom o električnoj energiji FBiH, dužni su prvenstveno obezbijediti dovoljne količine električne energije koja je potrebna za poslovanje i razvoj privrednih i drugih subjekata, zadovoljavajući pri tome kriterije ekonomičnosti isporuke.
Elektroprivredna preduzeća u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, radi obezbijeđenja sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, dužna su se prilikom dostave ponude za zaključenje ugovora krajnjim kupcima na svom distributivnom području pridržavati ograničenja iz ove odluke.
Odredbe današnje odluke ne sprječavaju krajnjeg kupca da na tržištu slobodno izabere snabdjevača po tržišnim uslovima. Odluka se ne primjenjuje na rezervne i javne snabdjevače.
Svi snabdjevači dužni su kvartalno izvještavati Vladu FBiH o efektima primjene ove odluke, a na osnovu tih izvještaja i drugih informacija kojima raspolaže, Vlada FBiH može korigovati danas propisana ograničenja.
Današnja odluka će biti objavljena u Službenim novinama FBiH, a stupila je na snagu donošenjem. Primjenjivat će se za vrijeme trajanja stanja ugrožene sigurnosti snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu, u skladu sa Odlukom Vlade FBiH kojom je na prošloj sjednici 30.11.2024. godine proglašeno stanje ugrožene sigurnosti snabdijevanja električnom energijom za ovu godinu.
Na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlada Federacije BiH donijela je dvije odluke o usvajanju programa utroška sredstava kapitalnih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima, utvrđenih izmjenama i dopunama ovogodišnjeg federalnog budžeta. Prvom odlukom se 500.000 KM izdvaja za Program rekonstrukcije sekundarne vodovodne mreže u Gradačcu, a drugom 300.000 KM za Program sufinansiranja izgradnje postrojenja za prečišćavanje pitke vode u Bihaću – JP Vodovod Bihać.
Obrazloženo je da je rekonstrukcijom dotrajale postojeće mreže u Gradačcu u dužini oko 40 kilometara, a koja obuhvata i proširenje, te zamjenu azbestnih cijevi, osigurana dovoljna količina pitke vode u urbanom dijelu grada za potrebe snabdijevanja oko 19.000 stanovnika, što je 44 posto ukupnog stanovništva ovog grada.
Ukupna vrijednost ovog projekta je 33.000.000 KM, a implementiran je kroz četiri komponente, od kojih su prve tri uspješno realizirane, te je u toku izvođenje radova za četvrtu i projekt se nalazi u završnoj fazi. Realizacija je omogućena kreditnim sredstvima EBRD-a, kao i dodatno grantovima međunarodnih razvojnih partnera (SIDA, EU kroz WBIF, Vlada Republike Češke), te budžetskim sredstvima Federacije, Tuzlanskog kantona i Grada Gradačac.
Sredstva za sufinansiranje izgradnje postrojenja za prečišćavanje pitke vode u Bihaću koristit će se za izradu projektne dokumentacije. To obuhvata izradu idejnog rješenja, studiju uticaja na okoliš, geotehnički elaborat lokacije Misija G1/G21, idejni projekt, studiju za prethodnu vodnu saglanost, dokumentaciju za pribavljanje vodne dozvole, te izradu konkursne dokumentacije. Obrazloženo je da će priprema ove dokumentacije osigurati ispunjenje preduslova za realizaciju projekta s ciljem poboljšanja kvaliteta i zdravstvene ispravnosti vode za piće grada Bihaća. Sredstva koja su raspoloživa za ovaj program u federalnom budžetu osigurat će početak pripreme svih planiranih aktivnosti na poboljšanju kvaliteta vode za piće za stanovnike Bihaća.
U razlozima za donošenje današnjih odluka predlagač je naglasio dostizanje strateškog cilj u oblasti voda, odnosno zaštitu kvalitete vode i osiguravanje raspoloživosti vodnih resursa i njihove održivosti. Jedna od mjera za dostizanje ovog prioriteta je razvoj sistema vodosnabdijevanja sa optimalnim rješenjima za jedinice lokalne samouprave, efikasnom distributivnom mrežom i zdravstveno ispravnom vodom za piće u FBiH. U skladu sa tim strateškim okvirom Parlament FBiH je putem amandmana na Budžet FBiH za 2023. godinu zatražio finansijsku podršku za ove investicione projekte.
Objema odlukama Vlade određeno je da će implementatori izvještaje o utrošenim sredstvima dostaviti Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koje će ih uputiti Federalnom ministarstvu finansija. Rok za implementacju projekata, načini i dinamika doznačenih sredstava, kao i međusobna prava i obaveze bliže će se urediti ugovorima. Implementatori su obavezani da podatke o realizaciji projekata kvartalno unose u PIMIS sistem.
Također, za provođenje ovih odluka zadužuju se Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo finansija, te Grad Gradačac, odnosno Grad Bihać, svako u okviru svoje nadležnosti, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
(Vijesti.ba / Fena)