Facebook Twitter Instagram
    Utorak, 28 Juna
    • O nama
    • Kontakt
    • Marketing
    • Polica privatnosti
    Facebook Twitter Instagram LinkedIn VKontakte
    Glas Krajine | Informativni portal
    • Naslovna
    • Vijesti
      • Svijet
      • Regija
      • BiH
      • USK
      • Crna hronika
      • Humanitarne akcije
    • Politika
    • Sport
    • Magazin
      • Showbiz
      • Ljepota i zdravlje
      • Žuta štampa
    • Scitech
    • Zanimljivosti
    Glas Krajine | Informativni portal
    You are at:Home»USK»Dabarska pećina u Sanskom Mostu je jedinstven biser koji svakodnevni privlači posjetioce
    USK 29. Novembra 2018.

    Dabarska pećina u Sanskom Mostu je jedinstven biser koji svakodnevni privlači posjetioce

    29. Novembra 2018.
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email
    Share
    Facebook Twitter Email WhatsApp
    Sa gotovo polovinom površine na području krša, Bosna i Hercegovina obiluje pećinskim svijetom u najvećoj mjeri potpuno neistraženim, a jedan od takvih bisera je Dabarska pećina na području općine Sanski Most koja je zbog jedinstvenosti uvrštena na Listu nacionalnih spomenika BiH kao kulturni pejzaž.

    Druga je to po dužini i jedna od dvije najljepše pećine na području Sanske općine. Njen se značaj ogleda u više aspekata – arheološkom, hidrološkom i biološkom. Stanište je više vrsta slijepih miševa, endemske vrste pećinskog školjkaša Congeria i drugih pećinskih vrsta.

    Pećinska staništa su, za razliku od površinskih koja su vrlo promjenjiva, relativno konstantna po uslovima koji tamo vladaju. Svijet je to u potpunom mraku, sa stalnom temperaturom i visokom vlažnošću. Životinje koje u njima žive moraju se prilagoditi takvim uslovima te živjeti u okruženju sa veoma malo izvora hrane. Populacije životinja tu su vrlo male u odnosu na životinjski svijet na površini. Stoga je veliki broj pećinskih životinja na popisima ugroženih vrsta te postoji realna opasnost da većina njih zauvijek izumre.

    Predsjednik Speleološkog društva “Ponir” iz Banje Luke Mirko Vidović ističe o razgovoru za Fenu da je to Društvo prilikom istraživanja Dabarske pećine topografski snimilo oko 660 metara kanala, što je ukupna dužina istraženih. Naglašava da pećina završava sifonskim jezerom i većom količinom zemlje koja je začepila kanal. Stoga je, navodi on, perspektiva fizičkog napredovanja dublje u unutrašnjost moguća ronjenjem ili uklanjanjem čepa od blata.

    Ta pećina se ne može pohvaliti sa mnoštvom pećinskog “nakita” – stalaktita i stalagmita u odnosu na neke druge poput pećine Hrustovača, koja je u blizini.

    “Na formiranje pećinskog nakita utiče više činilaca – sastav stijena, mikroklima u unutrašnjosti objekta te količina i brzina cirkulacije vode kao osnovni preduslov za nastanak takvog nakita. Dabarska pećina ga ima, ali ne u tolikoj mjeri”, naglasio je Vidović.

    Prije desetak godina u Dabarskoj pećini je viđen endemični vodozemac čovječija ribica u jednom od jezera gornjeg nivoa. No, to je bio i posljednji put.

    Govoreći o tome koliko je turista zainteresirano za obilazak te pećine, Vidović podvlači da je donji ulazni kanal do velikog jezera lako prohodan i svako može da uđe bez ikakve opreme. Ljudi svakodnevno posjećuju Dabarsku pećinu, naglašava Vidović, uz napomenu da je gornji dio iza jezera nešto zahtjevniji i traži određenu fizičku sposobnost i opremu te je preporučljivo da se ne ide bez vodiča i adekvatne opreme.

    Za Vidovića je teško reći koja je pećina u BiH najznačajnija. Ako se posmatra sa biološkog stanovišta, smatra da je to zasigurno Vjetrenica u Popovom polju, općina Ravno, koja je po bogatstvu životinjskog svijeta prva u svijetu. Podvlači da je predmet mnogih istraživanja još od početka 20. vijeka.

    “Trenutno najduža istražena pećina u BiH je Govještica, opština Rogatica, sa više od 10 kilometara kanala. Potom sljedi pećina na izvoru Mokranjske Miljacke, opština Mokro, pa Vjetrenica”, precizirao je.

    Komentirajući generalnu sliku Bosne i Hercegovine kada je riječ o pećinama, podvlači da ih naša zemlja ima veliki broj, a najvećim dijelom nisu dovoljno ili su potpuno neistražene. Tačan broj nije poznat, jer ne postoji jedinstveni registar pećina na nivou BiH.

    Vidović ujedno ocjenjuje da je speleologija u BiH na prilično niskom nivou. Broj speleologa se iz godine u godinu smanjuje, a speleološke aktivnosti imaju tendenciju da se potpuno ugase.

    “Smatram da je to odraz opšteg stanja u zemlji. Kod ljudi se osjeća nedostatak entuzijazma, letargija i opšta pasivnost i nezainteresovanost”, podvukao je.

    Kao najveću kočnicu za intenzivnija i kvalitetnija naučna istraživanja Vidović vidi u nedostatku institucija i stručnjaka koji bi se uključili u rad speleoloških društava.

    “Na primjer, za bilo kakve biološke i druge analize uzorci se šalju u neku od zemalja okruženja. Naravno, tu je i stalni problem da se obezbijede finansije za nabavku opreme, terenski rad i slično, jer sva speleološka društva funkcionišu kao neprofitabilne organizacije, finansirane uglavnom od svojih članova”, podvukao je on.

    Predsjednik Speleološkog društva “Ponir” ističe da Društvo trenutno nije aktivno kao u nekom prethodnom periodu kada je bilo jedno od najaktivnijih u BiH, no ulažu napore da se takva slika promijeni te putem različitih kurseva privuku nove članove koji će nastaviti rad na polju speleologije.

    U svijetu, prema različitim izvorima, krš prekriva 10 do 20 posto površine. Na njemu živi oko petine svjetskog stanovništva i na tom se podneblju nalazi oko četvrtina zaliha pitke vode.

    Upadljiva obilježja bh. krša su morfološke cjeline poput visokih planina koje se protežu od Plješevice preko Dinare, Čvrsnice, Prenja i drugih. Kao i Dinarski, bh. krš je iznimno biogeografsko područje nastanjeno mnoštvom rijetkih i endemičnih vrsta. Flora je po bogatstvu i raznolikosti vodeća u Evropi. Osobito se ističu planine hercegovačkog endemnog centra Čabulja, Čvrsnica, Prenj i Velež te dolina Sutjeske i Vranica.

    Podzemna fauna je u Dinaridima najbogatija i najraznolikija u svijetu. Prema dostupnim podacima, najbogatija pojedinačna pećina je Vjetrenica s trenutno 92 poznate podzemne vrste, od kojih je njih 37 prvi put pronađeno.

    Share. Facebook Twitter Email WhatsApp
    Previous ArticleSvi ih koristimo, a neprijatelji su naše kože i uzrokuju akne
    Next Article Nogometni savez oštro osudio potez Ognjena Vranješa: Njegovo ponašanje nije prihvatljivo

    Povezani članci

    Košarka u kolicima i Kickboxing: Bihaćki sport u problemu, ali pojedinci i dalje ostvaruju vrhunske rezultate

    28. Juna 2022.

    Sanjani se danas prisjećaju stravičnog ubistva trojice mladića

    28. Juna 2022.

    Velika očekivanja od turističke sezone u Bihaću i Nacionalnom parku Una

    28. Juna 2022.
    • Facebook
    • Twitter
    • Instagram
    • Pinterest
    Ne propustite

    Novalić ismijavao frizuru zastupnika i poručio: Unsko-sanskom kantonu nije lako ni pomoći

    U ovom bh. gradu je danas izmjerena temperatura od čak 41 stepen!

    Tragičan epilog jučerašnjeg sudara, vozač Forda preminuo u bolnici

    Nakon jednomjesečne pauze: Sutra nastavak suđenja u predmetu “Respiratori”

    Don't Miss

    Novalić ismijavao frizuru zastupnika i poručio: Unsko-sanskom kantonu nije lako ni pomoći

    U ovom bh. gradu je danas izmjerena temperatura od čak 41 stepen!

    Tragičan epilog jučerašnjeg sudara, vozač Forda preminuo u bolnici

    Nakon jednomjesečne pauze: Sutra nastavak suđenja u predmetu “Respiratori”

    O nama
    O nama

    Vaš izvor vijesti o životnom stilu. Misija portala GLAS KRAJINE je otvoriti medijski prostor cijele Krajine i šire, objavljujući vijesti iz svih sfera života, kulturnih i zabavnih događanja, obrazovanja i slično.

    Društveni smo, povežite se s nama:

    Facebook Twitter Instagram RSS YouTube LinkedIn VKontakte
    Najnovije

    Novalić ismijavao frizuru zastupnika i poručio: Unsko-sanskom kantonu nije lako ni pomoći

    28. Juna 2022.

    U ovom bh. gradu je danas izmjerena temperatura od čak 41 stepen!

    28. Juna 2022.

    Tragičan epilog jučerašnjeg sudara, vozač Forda preminuo u bolnici

    28. Juna 2022.
    Copyright © 2022. Designed by ThemeSphere.
    • Početna
    • Kontakt
    • Marketing
    • Polica privatnosti

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.