Po njegovim riječima, taj Sporazum je potpisan između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srpske 2017. godine, a u vezi s članom 29. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.
– Podsjetit ću da je članom 4 Sporazuma utvrđeno da “sve eventualne novčane iznose, naknadu štete i/ili izgubljenu dobit sa kamatama, odštetu i drugo, koje bi na osnovu konačne arbitražne odluke donesene u arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina po prijemu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH, Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom”. Član 29. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora određuje da “međunarodne ugovore koje je zaključila BiH, a kojima se stvaraju obaveze za domaća pravna lica, neposredno izvršavaju ta pravna lica”. Drugi stav, “ako domaće pravno lice ne izvrši svoje obaveze koje proističu iz međunarodnih ugovora koje je zaključila BiH, te će obaveze izvršiti BiH na teret onog entiteta na čijoj se teritoriji nalazi to pravno lice” – kazao je Emrić.
Zamolio je predstavnika Pravobranilaštva da informira poslanike kada, koliko puta su podnijeli dokumentovan zahtjev Pravobranilaštva BiH Vladi Republike Srpske, zašto nije bilo odgovora s druge strane, da li je bilo, šta je Vijeće ministara u skladu s tim postupalo, te kako izaći iz ove cjelokupne situacije u smislu stručnog mišljenja Pravobranilaštva BiH?
Odgovorila mu je zamjenica pravobranica BiH Jelena Cvijetić, koja je kazala da je Pravobranilaštvo od samog zaprimanja drugostepene odluke, kojom je odbijen zahtjev za preispitivanje prvostepene presude iz aprila 2022. godine, a po prijemu te odluke u maju 2024. godine, apsolutno odmah postupilo po Sporazumu na koji se Emrić poziva.
– Taj sporazum ima dvije tačke kojima su regulisani troškovi i samo ispunjenje obaveze. Želim istaći da je Republika Srpska ispoštovala član sporazuma koji je podrazumijevao da se cjelokupni postupak finansira, plaćajući troškove advokatske kancelarije, troškove Tribunala. Drugi član Sporazuma se odnosi na sve obaveze koje eventualno mogu da proisteknu iz ove presude. Mi smo se, pozivajući se na taj član, u više navrata, negdje otprilike oko dvadesetak puta, obraćali dokumentovanim zahtjevom Vladi RS-a, a istovremeno smo isto obavještavali i Vijeće ministara BiH – kazala je Cvijetić.
Dodala je da je, pored toga, Pravobranilaštvo imalo dvije informacije sa prijedlogom zaključaka, koji su upućeni Vijeću ministara BiH, “gdje je predložen način na koji da se isplati ovo potraživanje”.
– Obje informacije nisu usvojene na Vijeću ministara BiH – navela je Cvijetić.
(Vijesti.ba / Fena)