Bosna i Hercegovina morala bi biti organizacijski i teritorijalno preustrojena kao simetrična federacija u odnosu na njena tri konstitutivna naroda, a rješenje za to bila bi uspostava pet teritorijalnih jednica, ocijenio je Dragan Čović, samoprozvani predstavnik hrvatskog naroda u BiH.
Uoči sjednice HDZ-a, koji bi u srijedu trebao definirati smjernice politike u BiH u idućem razdoblju, Čović je, u intervjuu kazao da se očekuje usvajanje deklaracije čiji je sastavni dio i prijedlog preustroja BiH kao države.
To podrazumijeva donošenje novog ustava, novu racionalniju teritorijalnu organizaciju koja će na isti način standardizirati prava tri njena nacionalna identiteta”, kazao je Čović.
Pojasnio je kako je mogući model za to uspostava “tri multietničke federalne jedinice s etničkom većinom jednog od tri konstitutivna naroda u svakoj”.
Uz to bi, BiH trebala imati i dva distrikta, pri čemu bi jedan bio onaj u Brčkom koji već postoji, a drugi bi nastao na području Sarajeva kao glavnog grada države.
“Naravno, moguća su kao prihvatljiva i druga rješenja gdje bi bilo i više federalnih jedinica s etničkim većinama tri konstitutivna naroda”.
Čović je pak za “Dane” kazao kako, uz postojeći ustroj, BiH ne može biti samoodrživa zemlja i kao takva predstavlja rizik za sve, posebice u slučaju širenja kriza na europskom kontinentu.
“Ne treba se nitko zavaravati, u tom je slučaju upitno sve pa i entiteti, koliko god se oni smatrali ‘neupitnim’”, kazao je Dragan.
Pitanje teritorijalnog preustroja BiH aktualno je već duže od desetljeća, a s različitim ga obrazloženjem otvaraju bošnjačka i hrvatska strana, dok se bosanski Srbi protive svakoj raspravi koja bi dovela u pitanje međuentitetske granice uspostavljene Daytonskim sporazumom 1995. godine.
Najveći broj hrvatskih političkih stranaka ističe kako su Hrvati, koji “dijele” Federaciju BiH s Bošnjacima, u neravnopravnoj situaciji jer su manjina, iz čega opet proizlazi stalna majorizacija.
Davanje posebnog teritorijalnog statusa dijelovima Federacije BiH u kojima su Hrvati većina, kako bi im se zajamčila ustavna ravnopravnost, odlučno pak odbacuju bošnjačke stranke smatrajući to vraćanjem na ratne koncepte teritorijalne podjele BiH po etničkim osnovama. Ideja “trećeg entiteta” u kojemu bi Hrvati imali većinu stoga se u Sarajevu redovito odbacuje kao tema o kojoj bi se pregovaralo.