Sve to se dešava kada se upravo HDZ i SNSD protive uvođenju novih tehnologija za poboljšanje transparentnosti i integriteta izbornog procesa. Zato je visoki predstavnik Christian Schmidt postavio rok vlastima u BIH, od najviše tri sedmice da donesu tehničke izmjene izbornog zakona s ciljem onemogućavanja izbornih prevara poput identifikacije glasača otiskom prsta i skeniranja glasačkih listića. Ne dogodi li se to, najavio je Schmidt, izmjene zakona nametnut će on.
Ipak lider HDZ BiH Dragan Čović je tokom rasprave o radu CIK-a rekao kako se u sadašnji saziv tog tijela ne može imati povjerenje jer u njemu sjede osobe koje su bliske nekim političkim strankama.
“CIK je uspostavljen sukladno nalogu Stranke demokratske akcije (SDA) i njenim partnerima kada su imali većinu u parlamentu mimo zakona i mimo ustava kako bi napravili kaos u izbornom procesu”, kazao je Čović koji na sve načine u Ustavni sud BIH pokušava instalirati HDZ-ovog kandidata Marina Vukoju.
Ocijenio je i kako je cijeli izborni proces koji je vodio CIK sumnjiv, a smatra kako su u zloporabama i krivotvorenju rezultata izbora sudjelovali i nedavno uhapšeni predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Osman Mehmedagić.
Čović tvrdi kako izmjene izbornog zakona koje traži Schmidt neće imati učinka ako se zakon ne promijeni i u dijelu koji se tiče načina izbora članova CIK-a. Smjenu sadašnjeg saziva CIK-a traži i SNSD.
S druge strane, u zajedničkom obraćanju krajem oktobra, Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira stali su uz CIK, te naveli da “prepoznaju centralnu ulogu Centralne izborne komisije (CIK)” i pozvali sve političke aktere da se konstruktivno i transparentno angažuju s ovom institucijom, u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom.
– PIC također upozorava na svaku radnju koja bi mogla narušiti integritet i nepristrasnost CIK-a i njegovih članova i koja bi narušila njen status prema zakonu ili ometala njegovu sposobnost da ispuni svoje zakonske obaveze, naveli su tada.
(Vijesti.ba)