Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović u utorak je u Zagrebu na predstavljanju zbornika “Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost” trideset godina od potpisivanja tog sporazuma nazvao “nesavršenim mirom”, pa izrazio optimizam da će Bosna i Hercegovina do kraja godine usvojiti zakone potrebne za otvaranje pregovora s Evropskom unijom (EU).
Zbornik na tristotinjak stranica, u kojem je svoje viđenje “daytonske BiH” iz perspektive hrvatskog naroda iznijelo dvadesetak stručnjaka, predstavljen je u Matici hrvatskoj u Zagrebu, nakon što je krajem prošlog mjeseca, na dan parafiranja Daytonsko-pariškog sporazuma prije tačno 30 godina, predstavljen u Mostaru.
“Ovaj zbornik će pomoći da se sagleda kakva je uistinu stvarnost u Bosni i Hercegovini danas, te da pomognemo u preobrazbi i promjeni stanja u toj državi”, kazao je uoči predstavljanja predsjednik Hrvatska akademije za nauku i umjetnost u BiH Mladen Bevanda, izdavač tog izdanja, piše Hina.
Čović, glavni i odgovorni urednik zbornika, kazao je kako je zajedničko uvjerenje autora radova da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o “konsocijacijskoj budućnosti”, odnosno o “federalizmu” koji će osigurati jednak glas svih triju konstitutivnih naroda.
“Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak”, kazao je Čović.
Naglasio je da je trećina predstavljenih radova posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njezine reorganizacije.
Daytonsko-pariškim sporazumom, potpisanim 14. decembra 1995. godine u Parizu, BiH je dobila “nesavršeni mir”, a sad je na političkim akterima da razumiju da ta zemlja ima “svoju posebnost” kakva se može prepoznati i u “demokratijama poput Belgije ili Švicarske”, naglasio je.
“Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrjednijih stvari – tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH”, kazao je Čović u govoru na predstavljanju zbornika.
Istakao je da se “nesavršenost” daytonskog okvira prepoznaje i u aktuelnoj blokadi vlasti u BiH koja sprječava donošenje reformskih zakona bez čijeg usvajanja ona ne može otvoriti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Predsjednik HNS-a BiH izrazio je duboku vjeru da će se do kraja godine ti zakoni usvojiti “uz sva iskušenja koja još uvijek postoje”.
“Naš ministar pravde na nivou BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri stane, ali i zadovoljiti evropske standarde”, optimističan je Čović.
“Moramo razgovarati – nikog ne možemo ostaviti po strani”, nastavio je, pa naglasio da će iduće sedmice razgovarati sa srpskim predstavnicima u Banjoj Luci.
Čović je u svom govoru na predstavljanju zbornika BiH usporedio s maslinom, stablom koji ne zahtijeva puno vode.
“Ono što je problem te masline – kogod je prolazio pored nje ju je zalijevao kako god je stigao”, posebno oni koji su se “proglasili ekspertima”.
“Naša maslina zbog toga ima danas mnogo više grana vodopija i štetnika” , na štetu “tri ključne grane” tog stabla, zaključio je slikovito Čović.
Bevanda je u izjavi uoči skupa bio pesimističniji: “Tri naroda su sve udaljenija, sve je više nepovjerenja i razdora. Nasreću, to se još uvijek ne prelijeva među obične ljude koji imaju kulturu dobrosusjedstva i kojima je navrh glave sve ovo što se događa. Rat niko ne priželjkuje, izuzev huškača, pojedinaca koji jako dobro profitiraju od zavađanja naroda”.
(Vijesti.ba / FENA)