Kada su izborne vlasti u Bosni i Hercegovini oduzele Miloradu Dodiku mjesto predsjednika manjeg bh. entiteta RS, on se potrudio da izgleda nepokolebljivo. Umjesto toga, ovaj razdorni nacionalista koji negira genocid iznio je vlastiti izazov institucijama koje su pokušavale da ga svrgnu.
“Šta ako odbijem?”, upitao je.
BiH će to možda uskoro saznati.
Dodik, ključni balkanski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, nalazi se na vlasti u BiH od 2006. godine, istražujući šaroliku multietničku državu. Ta država je rođena 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazumom, kojim je zaustavljeno nasilje koje se širilo bivšom Jugoslavijom dok se raspadala 1990-ih, vođeno frenetičnim pritiskom tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da stvori “Veliku Srbiju”.
Iako je Dejton zaustavio rat u BiH, ostavio je zemlju podijeljenu po etničkim linijama. BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije, gdje Bošnjaci dijele vlast s Hrvatima, i Republike Srpske kojom dominiraju Srbi. Iznad njih sjedi uglavnom nemoćna centralna vlada i strani “visoki predstavnik”, kojem su data dalekosežna ovlaštenja za provedbu sporazuma i održavanje mira.
Dodik – koji godinama prijeti odvajanjem od BiH i “ponovnim ujedinjenjem” sa Srbijom – osuđen je u februaru zbog prkosa naredbama Christiana Schmidta, sadašnjeg visokog predstavnika. Prošle sedmice, Apelacioni sud potvrdio je njegovu jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije. Iako je Dodik izbjegao zatvor plaćanjem novčane kazne, Centralna izborna komisija (CIK BiH) u srijedu je odlučila primijeniti zakon koji automatski smjenjuje zvaničnika s funkcije ako je osuđen na više od šest mjeseci zatvora.
Nakon dvije decenije bjesnjenja protiv državnih institucija BiH, ohrabreni svojim neliberalnim saveznicima i nedostatkom otpora Evropske unije, mnogi u BiH bili su zapanjeni što su vlasti tako brzo reagovale na provedbu sudske presude.
“Od 2006. godine, Dodik je dao sve od sebe da oslabi bosanske institucije i iznutra isprazni državu”, rekla je za CNN Arminka Helić, koja je pobjegla od ratova 1990-ih, a sada sjedi u britanskom Domu lordova. “Ne mislim da bi očekivao, nakon svih svojih prijetnji i sve buke, da će se iko usuditi dovesti u pitanje njegov stav.”
Pitanje je sada hoće li Dodik otići tiho ili će se boriti, rekla je.
Za sada, ovo drugo izgleda vjerovatnije. Dodik je prijetio da će spriječiti održavanje novih izbora – ako bude potrebno, silom – i tražio je podršku od svojih saveznika u Beogradu, Moskvi i Budimpešti.
“Predaja nije opcija”, rekao je Dodik.
Moskva, koja se dugo oslanjala na Dodika da izazove probleme na Balkanu, upozorila je da bi regija mogla “izmaknuti kontroli”. Njena ambasada u BiH upozorila je da zemlja pravi “historijsku grešku”.
“Da li je njen ugled ‘evropskog bureta baruta’ zaboravljen…?”, pitali su.
Uvod u Trumpovu borbu
Kada je Dodik prvi put preuzeo vlast, zapadne diplomate su bile oduševljene. Nakon krvoprolića 1990-ih, činilo se da najavljuje eru stabilnosti. Za Madeleine Albright, tadašnju američku državnu sekretarku, Dodik je bio “dah svježeg zraka”.
Ali od tada se Dodik preoblikovao u nepopustljivog nacionalistu, negirajući genocid nad više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine, najozloglašeniji masakr u ratu, i često se sastajući s Putinom u Moskvi.
Godinama je Dodik bjesnio protiv struktura Daytonskog sporazuma, otežavajući bosanskim institucijama djelovanje u njegovom entitetu i prijeteći, na kraju, da će odvojiti RS od ostatka zemlje.
Napravio je za neprijatelja Christiana Schmidta, sadašnjeg visokog predstavnika i bivšeg ministra u Njemačkoj pod tadašnjom kancelarkom Angelom Merkel. Dodik baca Schmidta kao teret oko vrata RS, tvrdeći da njegove ovlasti gaze volju srpskih birača.
Od Dodikove osude, njegovi evropski saveznici počeli su da podržavaju njegov cilj. Viktor Orbán, mađarski premijer, odbacio je slučaj protiv Dodika kao pokušaj visokog predstavnika kojeg su postavile strane vlade “da ga smijeni zbog protivljenja njihovoj agendi globalističke elite”.
Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Srbije, također je rekao da Schmidt podvrgava Dodika “političkom lovu na vještice”, koristeći “nedemokratske metode” kako bi osujetio “volju naroda”.
Fokusiranje njegovih pritužbi protiv Schmidta je “pametna strategija”, rekao je za CNN Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost.
Čak i branitelji bosanskih institucija teško opravdavaju ovlaštenja data Schmidtu. Visoke predstavnike imenuje vijeće koje se sastoji od nekoliko zapadnih zemalja i imaju ovlaštenje da nameću poništavaju zakone, kao i da imenuju i smjenjuju zvaničnike. Paddy Ashdown, bivši britanski zastupnik koji je prethodno obavljao funkciju visokog predstavnika, rekao je da mu je ta uloga dala “ovlaštenja koja bi trebala natjerati svakog liberala da pocrveni”.
“Nijedna druga osoba u Evropi danas, barem ne u demokratskom dijelu, nema tu moć: jednostavno se probuditi, pristupiti svojoj web stranici i objavljivati nove zakone, odluke i otpuštati ljude”, rekao je Ćerimagić.
Tražeći veću diplomatsku podršku, Dodik je počeo pojačavati svoje pokušaje da se obrati Trumpovoj administraciji, tvrdeći da je on, kao i američki predsjednik, bio podvrgnut „pravnom nasilju“ od strane neizabranog birokrata.
Ponavljajući kritike koje je iznio potpredsjednik J.D. Vance u svom zloglasnom govoru u Minhenu ranije ove godine, Dodik je tvrdio da, pokušavajući da ga smijene s dužnosti, evropske vlasti ignorišu volju naroda.
Također je pokušao da sebe predstavi kao žrtvovanog kršćanskog vođu u zemlji s muslimanskom većinom, rekla je Helić.
“Želi da sebe predstavi kao srodnu dušu koja sjedi tamo u malom entitetu na Balkanu, koja ne samo da prolazi kroz ista iskušenja i nevolje kroz koje je prošao predsjednik Trump, već i stoji tamo kao jedina figura koja brani vladavinu prava i kršćanstvo od haosa”, rekla je.
“Očajan čovjek”
Odluka izbornih vlasti protiv Dodika stupit će na snagu nakon isteka roka za žalbu. Prijevremeni izbori bit će raspisani u roku od 90 dana.
Međutim, i dalje je nejasno ko će provesti odluku ako Dodik odbije odstupiti ili opstruira nove izbore. Iako je EU proširila svoje mirovne snage u zemlji u martu, te trupe nisu krenule u pritvor Dodika čak ni kada je nalog za njegovo hapšenje bio aktivan ranije ove godine.
Jasmin Mujanović, viši saradnik u New Lines Institutu, rekao je za CNN da će se bosanske i evropske vlasti suočiti s “velikim testom” ako Dodik pokuša ostati na vlasti.
“Ako se ne možete nositi s ljudima poput Milorada Dodika, barem iz perspektive EU, zaista nemate šta da pričate o takmičenju s ljudima poput (kineskog lidera) Xi Jinpinga ili Vladimira Putina ili bilo koga drugog”, rekao je.
Iako je Dodik prijetio da će prkositi presudi, Mujanović je rekao da je veliki dio njegove baze podrške u entitetu nestao. Mjesecima u Republici Srpskoj postoji “prebjeg elite”, jer politička opozicija počinje zamišljati “post-Dodikovu budućnost”.
Nebojša Vukanović, osnivač opozicione stranke u entitetu, rekao je da bi samo Dodikova potpuna smjena s funkcije mogla okončati “stalnu krizu” u bosanskoj politici i konačno „osloboditi institucije da procesuiraju odgovorne za kriminal i korupciju”. Dodik je pod sankcijama SAD-a zbog njegovanja „koruptne mreže pokroviteljstva“.
Ali iako neki u RS možda počinju zamišljati politički život bez Dodika, Helić je upozorila da bi mogao poduzeti nepromišljene akcije – poput pokušaja potpunog otcjepljenja od BiH – ako osjeti da nema šta izgubiti.
“Očajan čovjek bi mogao odlučiti učiniti nešto što bi dodatno destabiliziralo zemlju”, rekla je.
(Vijesti.ba)