Nakon dvije sedmice rasta, prošle sedmice cijene nafte na svjetskim tržištima pale su za više od dva posto jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta najvećih svjetskih privreda izazvati pad potražnje za energentima.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 2,3 posto, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 45,37 eura.
Cijene nafte prethodnih sedmica rasle zbog OPEC-a
Prethodnih sedmica cijene su nafte rasle jer su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri dogovorili smanjenje proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno da bi podržali cijene.
OPEC će od januara iduće godine smanjiti proizvodnju za 800 hiljada barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 hiljada barela, što čini više od 1 posto globalne potražnje.
Međutim, uspon cijena prekinut je nakon što je objavljen niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih privreda, posebno kineskog.
Zabrinjava usporavanje kineske ekonomije
Kineski mediji pišu da vlasti razmatraju nove mjere koje bi trebale spriječiti daljnje usporavanje rasta privrede.
Neki analitičari očekuju, naime, da bi se u idućoj godini rast kineske privrede mogao usporiti na 6 posto, najniži nivo od 1990. godine, dok se ove godine očekuje rast od 6,5 posto.
– Cijene nafte našle su se pod pritiskom zbog slabih privrednih pokazatelja iz Kine, zbog čega je smanjen entuzijazam ulagača koji su očekivali znatniji rast potražnje u 2019. godini – kaže Anrej Lipov (Andrew Lipow), predsjednik firme “Lipow Oil Associates”.
Zbog toga na tržištu ponovno vlada bojazan da će, uprkos smanjenju proizvodnje, ponuda biti veća od potražnje, što je i dosad pritiskalo cijene.
U SAD rekordna proizvodnja
Naime, od početka oktobra cijene su nafte potonule više od 20 posto i zaronile do najnižeg nivoa u godinu dana jer su najveći svjetski proizvođači povećali proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko se očekivalo.
Proizvodnja najvećih svjetskih proizvođača OPEC-a, Rusije i SAD porasla je od kraja 2017. godine sa 3,3 miliona barela dnevno, na 56,38 miliona, čime se pokriva gotovo 60 posto globalne potrošnje.
Pritom se u SAD, prema vladinim podacima, trenutno proizvodi rekordnih 11,7 miliona barela dnevno.
Očekuje se rast cijena u prvoj polovini 2019. godine.