Cijena kafe raste u svijetu za krajnje potrošače, jer je njeno uzgajanje otežano usljed klimatskih promjena, ali i zbog nepovoljnih tržišnih uslova po male uzgajivače, koji su temelj proizvodnje ove biljke.
Klimatske promjene utiču na prinose kafe i rast cijene, što izaziva zabrinutost kod potrošača i proizvođača.
Regenerativna poljoprivreda i tehnike poput kompostiranja mogu da pomognu u smanjenju troškova i poboljšanju kvaliteta, navode stručnjaci.
Potrošači mogu da pomognu kupovinom sertifikovanih i održivih sorti kafe i podržavanjem proizvođača koji vode računa o ekologiji.
Andrea Ili, predsjednik italijanske kompanije za preradu kafe “Ili”, izjavio je da su trenutne visoke cijene kafe posljedica prošlogodišnjih suša u Vijetnamu i Brazilu koje je izazvao “El Ninjo”, okeanska struja koja se kreće naprijed-nazad preko južnog dijela Tihog okeana.
Klimatske promjene ojačale su uticaj “El Ninja” i proširile ga, čak i na atlantske lokacije poput Brazila. To je dovelo do većih suša, koje su smanjile prinose i povećale cijenu zelene kafe koja ide u pržionice za gotovo 55 posto.
– Ni uzgajivači kafe nisu zadovoljni tako visokom cijenom, jer kažu da je neodrživa. Potrošnja će pasti, a cijena će se potom srušiti – rekao je Ili.
Uzgajivači u periodu veće potražnje pokušavaju da iskoriste trenutak sadnjom više drveća, povećavajući proizvodnju.
– Zatim, godinu dana kasnije, tržište bude preplavljeno kafom, a cijene padaju kao kamen. To je tipičan trend. Nastavljamo da pravimo iste greške – ocijenio je Ili.
Pošto se planeta i dalje zagrijava, procjenjuje se da će do 2050. godine upola manje zemljišta biti pogodno za uzgajanje kafe, a uzgajivači će morati da se presele na veću nadmorsku visinu.
Istovremeno, bolesti poput rđe lista kafe, gljivice koja je desetkovala ovu biljku širom svijeta, nastaviće da se šire.
Kafu uzgaja velika grupa malih zemljoposjednika u 70 zemalja širom južne hemisfere, a 95 procenata od 12,5 miliona farmi kafe je manje od pet hektara.
Sa malih imanja dolazi 60 posto svjetske kafe dolazi sa malih farmi, a samo u Vijetnamu i Brazilu, gdje su veća imanja češća pojava, poljoprivrednici zarađuju dovoljno da se izvuku iz siromaštva.
(Vijesti.ba)