Nakon što je Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu u FBiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru ne prestaju reakcije.
Prijedlog ovog zakona došao je iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU), na čijem je čelu Željko Obradović.
Obradović je ranije za naš portal istakao da je zakonska regulacija ovoga prevažnog područja već odavno prijeka potreba, budući su postojeća rješenja prevladana i pripadaju potpuno drugačijem stvarno-pravnom okviru.
“Kao institucija sigurno bi bili zadovoljniji da institucije BiH, prije svega Parlamentarna skupština, zakonski reguliraju stvarno-pravni status nekretnine koje u najširem smislu spadaju u fond ‘džavne imovine’, jer bi to bio povoljan okvir za dalju regulaciju pojedinih segmenata/oblasti na nižim nivoima, prvenstveno entitetima. Međutim, svjesni smo problema i različitih pogleda na to pitanje od strane pojedinih aktera u političkom životu na razini države BiH, pa je zakonsku regulaciju pitanja ‘državne imovine’ zakonom države BiH u skorije vrijeme teško očekivati. Zato je opravdano postaviti pitanje imaju li institucije FBiH vremena za dalje čekanje i razvlačenje tih procesa na niovu države BiH u nedogled ili pak sa svoje strane trebaju djelovati aktivno, uzeti inicijativu i vlastitim potezima izostananak adekvantne zakonske regulacije ‘državne imovine’ na nivou države BiH pokušati prevazići u onim segmentima i onim područjima gdje je to zaista moguće”, kazao je ranije Obradović za naš portal.
Kao što se zna, suštinski problem za većinu je svakako u tome da se ovim promjenama vlasništvo nad građevinskim zemljištem (bez upisanog prava korištenja drugog lica) prepiše na jedinice lokalne samouprave (općine) kao i ono koje je evidentirano kao društveno odnosno državno vlasništvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja ili korištenja u korist društveno pravnih subjekata koji više ne egzistiraju. Također je predviđeno da općine trebaju saglasnost jedino resornog kantonalnog ministarstva za provedbu svojih odluka po ovom pitanju.
Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero za Vijesti.ba je naglasio da je ovo još jedan pokušaj da se pitanje državne imovine riješava na način zanemarivanja činjenice da je ona pod zabranom raspolaganja i da je presudama Ustavnog suda i jasnim stavovima OHR-a, da se imovina pod zabranom tretira na način, da bi se donio Zakon u državnom parlamentu.
“To je u ostalom potvrdio i visoki činovnik američke administracija i jedan od kreatora Dejtona James O'Brien. Jasno je naglašeno da entiteti nisu sukcesori i da nemaju atribucije državnosti. Nažalost, ovaj model i sa ovim zakonom i ranije pokušavao da uđe, dobro liči na model iskrivljene antiustavne percepcije koja dolazi iz agende RS i tiče se ništavnosti zakona koji su zadirali u ovu materiju”, objašnjava nam Cero.
Dodaje da se još jednom potvrđuje činjenica da se radi o tome da je u proteklom vremenu došlo do jednog krivog srastanja sa ovim problemima.
“Ne samo da se radilo o percepcijama nego se i radilo o implementacijama neustavnih percepcijama i to je donijelo ogromne posljedice. Nije se intenzivirao rad na izradi registra državne imovine, popisa koji je incijalno sačino prethodni visoki predstavnik. Nažalost, nije došlo do očekivanog intenziviranja toga rada, a u međuvremenu se državna imovina tretirala u nekoj vrsti sive zone, kao u ostalom i državna imovina u pasivnom po bilansu izvan zemlje”, poručuje.
Navodi da to izigravanje zabrane raspolaganje prenošenja vlasništva se događalo na svim nivoima, počev od lokalnih zajednica pa nadalje.
“Sada se pokušava sanirati tako nastala šteta na jedan vrlo čudan način da bi se legalizire radnje nezakonitog prometovanja državnom imovinom i da bi se zakonsko rješenje, ili neko drugo eventualno, ne isključujem dogovor dva entiteta, ili nešto drugo što nije eminentno presudama Ustavnog suda, da bi se faktičko stanje ovjerilo, a zloupotrebe legalizirale”, naveo je Cero.
Na kraju je naglasio da je ovaj slučaj prijedloga zakona ima jedna pozitivan slučaj.
“To je dinimiziranje i imperativ donošenja što prije zakon u državnom parlamentu. Ukoliko to pak nije moguće, otvara se prostor da to uradi, na sebi svojstven način visoki predstavnik korištenjem bonskih ovlasti do donošenja zakona, pogotovo u ambijentu eventualnog aktiviranja pristupnog puta ka EU”, zaključio je.
(Vijesti.ba / Tarik Kučević)
IZVOR