PVV je zabilježio nagli pad u odnosu na svoj rekordni rezultat iz 2023. godine kada je osvojio 37 mjesta, dok je proevropski D66 gotovo utrostručio svoju zastupljenost – osvojivši 17 mjesta u poređenju s prije dvije godine i izbijajući kao najveći dobitnik, prema preliminarnim rezultatima u četvrtak.
Rane izlazne ankete pokazale su da je centristička stranka D66 prva, neznatno ispred Wildersovog PVV-a, i da otvara put Jettenu da postane najmlađi premijer Holandije.
Izlazna anketa IPSOS-a predviđala je da će D66 osvojiti 27 mjesta u odnosu na 25 za Wildersa.
Najnovija prognoza novinske agencije ANP pokazala je da D66 blago vodi za nekoliko hiljada glasova, a konačni rezultati se očekuju kasnije u četvrtak.
PVV se suočio s novom konkurencijom dvije centrističke stranke, Kršćanskih demokrata pod novim liderom Henrijem Bontenbalom, koji je obećao stabilnost i “tradicionalne vrijednosti”, i D66, koju predvodi 38-godišnji Jetten, a koji je stekao prednost porukom usmjerenom na stanovanje i obrazovanje.
Fragmentirani sistem Holandije osigurava da nijedna stranka neće dostići prag od 76 mjesta za samostalnu vladavinu, što znači da su dugotrajni koalicioni pregovori gotovo neizbježni – a politički smjer zemlje i dalje visi o koncu.
Antiislamski populista Wilders je, čini se, priznao da njegova stranka neće dostići prvo mjesto. “
– Birač je rekao svoje. Nadali smo se drugačijem ishodu, ali smo ostali pri svome – napisao je Wilders na X-u, nakon izlaznih anketa.
U međuvremenu, na proslavi izborne noći D66, odjeknulo je skandiranje i uzvici “Da, možemo”, a gomila je mahala holandskim zastavama.
– Milioni Holanđana su danas okrenuli stranicu. Rekli su zbogom politici negativnosti, mržnji – rekao je Jetten oduševljenim pristalicama.
Glasanje je bio veliki test za holandske birače, kako bi se vidjelo hoće li udvostručiti Wildersovu antiimigracijsku platformu ili se vratiti političkom centru nakon dvije godine nestabilne konzervativne vladavine. Njegova prethodna koalicija se raspala u junu kada je povukao podršku zbog sporova oko imigracijske politike.
Wilders, koji sebe naziva “holandskim Trumpom”, vodio je kampanju za odbijanje svih zahtjeva za azil – potez koji bi prekršio ugovore EU – i preusmjeravanje razvojne pomoći prema domaćoj potrošnji.
– Ljudi su siti masovne imigracije i promjene kulture – rekao je za novinsku agenciju AFP.
Uoči glasanja, Wildersove šanse da postane premijer izgledale su male. Sve glavne stranke, uključujući desnocentrističku Narodnu stranku za slobodu i demokratiju (VVD) i konzervativne Kršćanske demokrate, isključile su mogućnost da vladaju s njim.
(Vijesti.ba / FENA)