Mehanizam EU-a za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) stupa na snagu u potpunosti od 1. januara 2026. godine. No, nespremnost povećava rizik katastrofalne i nepravedne energetske tranzicije, navodi se u novom izvještaju koji je danas objavila CEE Bankwatch Network.
Ako vlade zapadnog Balkana brzo djeluju i uvedu vlastite takse na ugljik za proizvodnju električne i toplotne energije, mogle bi ublažiti utjecaj CBAM-a i prikupiti do 4,2 milijarde eura godišnje, koje bi mogli iskoristiti za financiranje energetske tranzicije i podršku regijama ovisnim o uglju.
Denis Žiško, Aarhus centar u BiH – „Iako su naše vlasti odavno upoznate sa planovima za uvođenje ovog mehanizma, ovom problemu su pristupili na sebi svojstven način, guranjem glave u pijesak, nadajući se da se to neće desiti u vrijeme njihovog mandata. Sada je zavladala panika pošto su svjesni da će CBAM ozbiljno ugroziti poslovanje pojedinih preduzeća, a neka odvesti u bankrot. Nažalost, kao i obično, zbog nekompetentnosti naših vlasti najviše će ispaštati građani.“
Prema CBAM pravilima, EU uvoznici električne energije i određenih roba, morat će platiti emisije ugljičnog dioksida povezane s proizvodnjom takve robe. Zbog toga će uvoz u EU iz zemalja s visokom razinom korištenja uglja, nafte i plina biti mnogo skuplji nego što je bio do sada.
EU zemlje koje uvoze električnu energiju sa Zapadnog Balkana – Italija, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka – morat će pronaći druge dobavljače ili se suočiti s visokim troškovima CBAM-a. Uvoz električne energije u EU vjerojatno će preko noći pasti, smanjujući prihode elektroprivreda na Zapadnom Balkanu.
Ioana Ciuta, CEE Bankwatch Network – „Samo dva mjeseca prije nego što CBAM u potpunosti stupi na snagu, još uvijek čujemo puste želje od vlada i privrednika koji se nadaju odgodama i izuzećima. Činjenica je da neće biti odgode i nijedna zemlja nije ni blizu dobivanja izuzeća za sektor električne energije dopuštenih Uredbom CBAM. Moraju prestati sanjati i početi se pripremati.“
Prihod od CBAM-a ići će u EU proračun. Ako se uvoz električne energije nastavi na dosadašnjim razinama, godišnji prihod EU-a samo od toga mogao bi doseći gotovo 965 milijuna eura. Da su vlade zemalja Zapadnog Balkana ranije počele s pripremama za CBAM, uvođenjem nacionalnih sustava naplate cijena emisija ugljika, mogle su ostvariti prihod za vlastitu energetsku tranziciju. To je također moglo doprinijeti izuzeću njihovih elektroenergetskih sektora od CBAM-a. Međutim, nijedna od zemalja nije blizu ispunjenja tog uvjeta.
Pippa Gallop, CEE Bankwatch Network – „CBAM bi konačno mogao prisiliti vlade zapadnog Balkana da se pozabave ovim problemom i počnu zatvarati svoje visoko zagađujuće i sve neekonomičnije termoelektrane na ugljen. Ali regije ovisne o uglju ne smiju biti zaboravljene. Za te regije se mora planirati razvoj novih ekonomskih aktivnosti koje nisu vezane za ugalj. Nažalost, vlade zapadnog Balkana još nisu izdvojile sredstva za to, kao ni EU. To se mora promijeniti.“
(Vijesti.ba)