Česma je smještena u centralnom dijelu Trga žrtava Srebrenice. Napravljena je 1888. godine, a nosi ime po Čaršiji. Primarna namjena joj je bila vodoopskrba stanovništva, danas služi i za to, ali i kao ukras i simbol jednog vremena.
Zbog slijeganja tla, česma je u jednom periodu bila i srušena, ali je 1980 godine vraćena na isto mjesto gdje je i bila. Njenu ponovnu izgradnju inicirao je entuzijasta Dragiša Trifković, umjetnik rodom iz Tuzle.
Odlukom Gradsko vijeća, česma je građena prema projektu Behram-begove džamije, a projektovao ju je arhitekta Franc Milanović. I džamija i česma su urađene u pseudomaurskom stilu.
Za česmu su nabavljeni kameni blokovi iz rudnika Hreša kod Sarajeva i rudnika kod Nove Kasabe. Talijanski klesari su obrađivali i ugradili kamene blokove. Svečani čin puštanja gradskog vodovoda u pogonu izvršen je 1910. godine na Čaršijskoj česmi.
Čaršijska česma u Tuzli pic.twitter.com/PFMQ3W4izZ
— Vijesti.ba (@Vijesti_ba) October 24, 2024
Tokom 2007. godine BH pošta je izdala seriju od pet poštanskih markica na temu česme, na kojoj je i tuzlanska čaršijska česma.
Čaršijska česma u Tuzli je simbol prošlosti ali i sadašnjosti, jer rijetki su gosti u Tuzli koji nisu napravili fotografiiju baš pored ove tuzlanske znamenitosti.
(Vijesti.ba)