Glasnogovornik Agencije za ublažavanje katastrofa Abdul Muhari rekao je da je do kasnog četvrtka 990 ljudi poginulo u poplavama koje su opustošile sjeverozapadni otok Sumatra – najvećoj katastrofi te vrste u posljednjih nekoliko godina. Više od 220 ljudi se još uvijek vodi kao nestalo.
Tropske oluje i monsunske kiše pogodile su jugoistočnu i južnu Aziju ovog mjeseca, izazivajući klizišta i bujične poplave od prašuma Sumatre do planinskih plantaža na Šri Lanki – a predviđa se još kiša.
U provinciji Aceh na Sumatri, poprištu kataklizmičkog cunamija 2004. godine, stanovnici polako vraćaju svoje živote u prvobitno stanje, ali frustracije zbog tempa napora za pomoć rastu.
– Ljudi ne znaju na koga da se oslone – rekao je Syahrul, 39-godišnji stanovnik sjevernog grada Bireuena, poprišta široko rasprostranjenog razaranja.
Stanovnici su “izgubili nadu… čak i pokušavajući da skupe nadu za sebe. U ovom trenutku, ne mogu se uopšte osloniti na vladu, s obzirom na to koliko je loše ovo riješeno”, rekao je za AFP.
U obližnjem Lhokseumaweu, stanovnici se i dalje bore da drže blato pod kontrolom.
– Skoro 15 dana nakon poplava, svaki dan, sve što smo mogli učiniti je čistiti kuću samo iznutra – rekao je 36-godišnji Sariyulis.
– Vanjski dio se više ne može čistiti zbog blata – rekao je za AFP.
Većina žrtava poplava žalila se na nedostatak pomoći vlasti, dodao je Sariyulis.
– Stalno čujemo mnogo razgovora o tome kako svaka provincija može riješiti poplave, ali ono što doživljavamo je suprotno. Nakon više od dvije sedmice, i dalje se borimo s istim problemima. Ako pitate o napretku, on je minimalan – rekao je.
Muzakir Munaf, guverner Aceha, rekao je novinarima da je potrebno produžiti hitne mjere za još dvije sedmice “kako bi se izvršila rehabilitacija i hitni popravci infrastrukture”.
Ali najhitnija potreba bila je za lijekovima, a ljudi su se razboljevali, rekao je Muzakir novinarima.
– Naše zajednice se suočavaju s kožnim bolestima, kašljem, svrbežom i drugim tegobama uzrokovanim poplavama – rekao je.
Troškovi obnove nakon katastrofe mogli bi doseći i do 51,82 biliona rupija (3,1 milijarda dolara), a indonezijska vlada je do sada odbacila prijedloge da se zatraži međunarodna pomoć.
(Vijesti.ba / FENA)