Šest godina od kada je stupio na snagu, još nikada nije proveden Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u Federaciji, koji podrazumijeva formiranje posebnih odjela u kojima bi se sudije i tužioci isključivo bavili ovim krivičnim djelima, po uzoru na hrvatski USKOK, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).
Fadil Novalić postao je premijer Federacije dva mjeseca nakon što je u ovom entitetu stupio na snagu antikoruptivni zakon čiji je cilj bio da se ubrza borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Kao mandatar kojeg je imenovala SDA, Novalić je “naslijedio” Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala od prethodne vlasti koju je predvodio SDP.
Pred kraj svog drugog mandata, Novalićeva vlada nije ispoštovala najvažniji dio zakona o formiranju onoga što su mnogi tada smatrali verzijom poznatog hrvatskog USKOK-a u Federaciji.
Bivši ministar u Vladi Federacije koja je zagovarala usvajanje ovog zakona Damir Mašić kaže da sadašnja vlada nije ispoštovala cijeli set antikoruptivnih zakona.
“Ljudi apsolutno ne žele da implementiraju taj set zakona i mi sada već opravdano možemo da sumnjamo zbog čega to ne žele da urade. Vlada premijera Fadila Novalića i njihovih partnera apsolutno ne žele da ovi zakoni zažive, jer se boje da polože račune i oni i ljudi bliski njima”, tvrdi Mašić.
Zastupnici u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, ali i stručnjaci s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN) jedoglasni su da Vlada Federacije ne želi da zaživi ovaj, kao ni čitav set antikoruptivnih zakona koji su 2014. prošli parlamentranu proceduru, dok iz Vlade nema konkretnih odgovora.
Većinu u Vladi do 2014., kada su antikoruptivni zakoni doneseni, činile su stranke koje su sada u opoziciji, a do stupanja na snagu zakona početkom 2015. godine Vlada je trebala osigurati smještaj i budžet za rad sudija i tužilaca u posebnim odjelima.
Elvir Karajbić, zastupnik u Parlamentu Federacije, kaže da je zakon koji predviđa formiranje posebenih odjela donesen zbog neujednačene prakse u pravosuđu u Federaciji, jer su se na osnovu činjenica i dokaza u različitim kantonima donosile različite presude za složene i organizovane kriminalne radnje.
“Cilj tog zakona je bio da se formiraju posebni odjeli Vrhovnog suda i Federalnog tužilaštva koji bi se bavili organizovanim, privrednim, tenderskim, političkim, privatizacijskim kriminalom, zatim kriminalom iz seta javnih nabavki na području cijele Federacije, gdje bi imali jedinstvenu pravosudnu praksu i gdje bi se sa jednog mjesta vodile istrage koje imaju veze sa ovim krivičnim djelima”, pojašnjava Karajbić.
Govoreći o ideji samog zakona, Damir Mašić, danas šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, navodi da bi se sudijama i tužiocima u posebnim odjelima omogućilo da rade samo koruptivne i predmete organizovanog kriminala, a ne da “ganjaju” normu i rade “lakše” predmete.
“Shvatili smo da su domaći sudovi i tužilaštva zatrpani svim mogućim predmetima i da se zapravo jako malo vodi računa i ne upuštaju u rješavanje malo težih slučajeva koji su pogotovo vezani za organizovani kriminal”, kaže Mašić.
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Eldan Mujanović pojašnjava kako je bila zamisao da se implementiraju neki od međunarodnih standarda koji se odnose na specijalizaciju tijela za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao što je USKOK u Hrvatskoj, Specijalno tužilaštvo u Srbiji ili Tužilaštvo za borbu protiv mafije u Italiji.