Govoreći na sastanku Atlantskog vijeća u Washingtonu, posljednjih dana na dužnosti šefa američke diplomatije, Blinken je rekao da Bijela kuća želi da Gazu vodi reformirana Palestinska samouprava, pa pozvao međunarodne partnere da pomognu u uspostavljanju privremene vlasti u toj palestinskoj enklavi, prenosi Reuters.
Plan odlazeće američke vlade previđa uspostavljanje sigurnosnih snaga sastavljenih od pripadnika partnerskih nacija i provjerenog palestinskog osoblja, rekao je Blinken u govoru koji su nekoliko puta prekinuli demonstranti, optužujući američkog ministra inostranih poslova da podržava genocid Izraela nad Palestincima.
Blinken je govorio u vrijeme dok se pregovarači sastaju u Katru u nadi da će finalizirati plan kojim bi se zaustavio rat u Gazi, nakon 15 mjeseci sukoba koji je pretvorio tu enklavu u ruševine i donio nestabilnost širem Bliskom istoku.
Američki šef diplomatije rekao je da je taj dogovor “bliži nego ikad”.
“Mjesecima intenzivno radimo s našim partnerima na razvijanju detaljnog poslijeratnog plana koji će omogućiti Izraelu da se u potpunosti povuče iz Gaze, spriječiti da se tamo vrati Hamas i omogućiti upravljanje, sigurnost i obnovu u Gazi”, istaknuo je Blinken.
Trump i njegov nadolazeći tim nisu rekli hoće li provesti taj plan, prenosi Reuters.
Blinken smatra da je taj prijedlog “vjerodostojan politički horizont za Palestince”, nužan da se ponovno ne pojavi Hamas, palestinski pokret kojeg Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom.
Sjedinjene Države više su puta upozorile Izrael da se ta palestinska militantna grupa ne može poraziti samo vojnim putem, kazao je Blinken.
“Procjenjujemo da je Hamas regrutovao gotovo isti broj novih boraca koliko ih je izgubio. To je recept za trajnu pobunu i beskonačan rat”, ocijenio je.
Blinken je zbog demonstranata prekinuo svoj govor tri puta. Oni su uzvikivali da je Bidenova vlada saučesnik ratnih zločina koje je Izrael počinio u Pojasu.
Blinken i Izrael odbacuju da je u enklavi počinjen genocid, a američki državni sekretar pozivao je Izrael da učini više kako bi zaštitio civile i omogućio ulazak humanitarne pomoći u Gazu.
Rat je počeo upadom militanata predvođenih Hamasom na jug Izraela 7. oktobra 2023, kada su, prema izraelskim podacima, ubili oko 1.200 ljudi i oteli još 250. Otprilike polovina tih talaca oslobođena je tokom kratkog prekida vatre u novembru 2023. godine.
U izraelskoj ofanzivi ubijeno je više od 46.645 Palestinaca, navodi Ministarstvu zdravstva Gaze pod kontrolom Hamasa.
Prema lokalnom ministarstvu zdravstva, u izraelskim kopnenim i zračnim napadima ubijeno je više od 46.000 Palestinaca.
Protiv Izraela je na inicijativu Južnoafričke Republike pokrenuta tužba za genocid na Međunarodnom sudu pravde (ICJ), a Međunarodni krivični sud (ICC) optužuje izraelsko vodstvo za navodne zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Zbog izraelske ofanzive iz svojih je domova izbjegla gotovo cjelokupna populacija Gaze od oko 2,3 miliona ljudi.
Blinken je rekao da su američki zvaničnici “žestoko raspravljali” o reakciji Bidenove vlade na rat, referišući se time na niz ostavki zvaničnika u njegovom State Departmentu, nezadovoljnih nastavkom politike snabdijevanja Izraela oružjem.
Drugi su smatrali da je Washington zaustavio da Izrael ne nanese veću štetu Iranu i njegovim saveznicima, nastavio je Blinken.
“Ključno je postavljati pitanja poput ovih, koja će se proučavati u godinama koje dolaze”, naveo je.
“Volio bih da mogu danas stajati ovdje i sa sigurnošću vam reći da smo svaku odluku donijeli ispravno. Međutim, ne mogu.”, zaključio je.
(Vijesti.ba)