– Prema Ustavu RS, referendum koji može raspisati NSRS o bilo kojem pitanju o kojem raspravlja, fakultativne je prirode, a ne pravno obavezne. Rezultati referenduma nisu pravno obavezujući za NSRS, već imaju savjetodavni karakter.
Osim toga, taj referendum, poslije pravosnažne presude Suda BiH, bio bi, u najmanju ruku, ustavno-pravno upitan.
– U ovom slučaju, ukoliko dođe do raspisivanja referenduma, određeni broj poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ili delegata iz Doma naroda ili svaki član Predsjedništva BiH – može podnijeti zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti takve odluke Narodne skupštine. Ja vjerujem da će, u tom slučaju, ne zato što ja to želim, nego što je to slovo Ustava BiH, Ustavni sud BiH hitno reagovati, održati vanrednu sjednicu i, gotovo sam siguran, takvu odluku Narodne skupštine proglasiti neustavnom i u obrazloženju napisati da je ona neustavna, jer se njom krši princip vladavine prava, propisan članom 1. Ustava BiH, a osim toga, krši se i član 3. Ustava BiH, kojim je propisano da odluke entiteta ne smiju da budu suprotne zakonima na nivou BiH. Ova odluka o referendumu bi bila suprotna Izbornom zakonu BiH i Krivičnom zakonu BiH – kaže Blagojević.
Blagojević naglašava da Krivični zakon BiH, u članu 115., propisuje da pravne posljedice ovakve presude, kakva je izrečena Miloradu Dodiku, nastupaju danom donošenja pravosnažne sudske odluke.
– Kad je donesena odluka, ne može je negirati referendum građana u RS. Ukoliko se takva radnja preduzme od strane Narodne skupštine, onda se može reći da bi bila suprotna zakonu sa nivoa BiH, a samim tim, i čanu 3. Ustava BiH. Ne bi me iznenadilo da Ustavni sud BiH, ne samo donese takvu odluku, nego da i u njenoj izreci odluči da zabranjuje održavanje referenduma. U tom slučaju, svi oni koji bi, poslije takve odluke, preduzimali radnje održavanja referenduma, bili bi predmet krivične istrage i siguran sam, optuženi za krivična djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH – objašnjava Blagojević.
Podsjeća da su poslanici i delegati iz RS, u Parlamentarnoj skupštini BiH, svojevremeno glasali za Krivični zakon i Izborni zakon BiH, i tako im pribavili ustavnost.
– Izborni zakon propisuje da izabranom zvaničniku mandat prestaje po sili zakona ako bude osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže. Takođe, Krivičnim zakonom BiH, propisano je da pravne posljedice svake osude, prema bilo kome, nastupaju danom donošenja pravosnažne sudske odluke. Prema tome, ovi zakoni, sa nivoa BiH, imaju jaču snagu od entitetskog Ustava. Osim toga, kad u Ustavu piše da mandat predsjednika prestaje ostavkom ili opozivom, to onda ustavno obavezuje Narodnu skupštinu da donese zakon o postupku opoziva predsjednika Republike – kaže Blagojević.
Blagojević kaže da u BiH ništa ne može biti izvjesno, tako da nije siguran ni šta će se dalje dešavati kada je riječ o sudbini predsjednika RS.
– Sud je odlučio i da odredi pritvor Miloradu Dodiku za krivično djelo napad na ustavni poredak i da raspiše potjernicu za njim, a onda se oni, koji su pozvani da to i poštuju, kao i Tužilaštvo BiH, nagode suprotno Zakonu o krivičnom postupku BiH. Da ima države, kao što nema, za ono što su uradili 4. jula, bili bi pohapšeni – kategoričan je Blagojević.
(Vijesti.ba)