Bosna i Hercegovina posjeduje izuzetno bogatstvo kulturne i prirodne baštine, ali neki njeni jedinstveni lokaliteti još čekaju svoje mjesto na UNESCO-ovoj mapi svijeta.
Dok se pećina Vjetrenica i prašuma Janj već nalaze na Listi svjetske baštine, a Nevesinjska olimpijada čeka odluku o upisu na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, prašuma Perućica još je u fazi mirovanja, a Martinbrodski slapovi čekaju evaluaciju.
Kada je u pitanju upis elemenata iz BiH u UNESCO-ov registar nematerijalne kulturne baštine od vrijednosti za čovječanstvo, šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum u razgovoru za Fenu kaže da BiH trenutno ima jedan nominacijski fajl te da se radi o Nevesinskoj olimpijadi.
Dugogodišnja tradicija narodnih sportskih nadmetanja na Bratačkom lugu kod Nevesinja, poznata kao Nevesinjska olimpijada, prepoznata je kao vrijedan segment nematerijalne kulturne baštine koji BiH kandiduje za upis na UNESCO-ovu listu.
Ovaj običaj, koji traje još od 19. vijeka, simbol je lokalnog identiteta i kontinuiteta zajednice kroz različite istorijske epohe.
– Odluka o eventualnom upisu Nevesinjske olimpijade bit će donijeta do kraja 2026. godine, a ne krajem ove godine u Indiji, kako je bilo planirano – pojasnio je.
Na Nevesinjskoj olimpijadi u početku su se takmičili lokalni domaćini da bi vremenom postajala sve masovnija. Od tada se prekidala u samo dva navrata, tokom Drugog svjetskog rata i tokom rata u BiH. Zanimljivo je da je ovaj događaj uvijek podržavala i aktuelna vlast, prvo Turska carevina, zatim Austrougarska monarhija, a danas BiH, tačnije Republika Srpska.
Za ovaj događaj kažu da ima tradiciju dužu od modernih olimpijskih igara. Konjičke trke, bacanje kamena s ramena, skakanje na mijeh, potezanje konopa i klipa, trka u vrećama, s jajetom u kašici, samo su neke od zabavnih takmičarskih aktivnosti koje svake godine na Bratačkom lugu okupljaju hiljade posjetilaca još od 1875. godine.
Dok je Nevesinjska olimpijada kandidovana za upis na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, BiH paralelno vodi aktivnosti i u okviru UNESCO-ove Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine
U tom kontekstu, kao potencijalna prirodna baština od izuzetne univerzalne vrijednosti izdvojeni su Martinbrodski slapovi, koji se nalaze u Nacionalnom parku Una.
Ovaj slikoviti vodopadni kompleks, poznat po raskošnim kaskadama okruženim netaknutom prirodom, ime duguje tragičnoj ljubavnoj priči. Naziv Martin Broda, mjesta koje je nastalo na području srednjovjekovnog grada s kraja 14. stoljeća, veže se za tužnu legendu. Glavna junakinja je Marta, djevojka koja se zaljubila u mladića s druge strane rijeke. Po predanju, poginula je pokušavajući da mu priđe, okliznuvši se na sedru dok je prelazila rijeku. Upravo po njoj ovo mjesto nosi ime. Inače, “brod” je starinski naziv za gaz rijeke, odnosno mjesto na vodi, obično na rijeci gdje se može prijeći, pregaziti.
Upravo zbog jedinstvene prirodne i kulturne vrijednosti, državna komisija pri UNESCO-u je još 2017. godine podržala inicijativu Nacionalnog parka Una za upis Martinbrodskih slapova i Štrbačkog buka na Tentativnu listu BiH.
Po riječima Šešuma, Nominacijski fajl za sedrene slapove u Martin Brodu je urađen, a BiH je dostavila svu potrebnu dokumentaciju.
Taj proces, kaže, sada ulazi u narednu fazu i podrazumijeva evaluaciju dostavljene dokumentacije.
– Trenutno se vode razgovori sa savjetodavnim tijelima Centra za svjetsku baštinu i Komiteta za svjetsku baštinu da bi se utvrdilo kada će biti provedena njihova evaluacija. Tako da sada očekujumo potvrdu evaluacijskih tijela Konvencije iz 1972. godine o datumu evaluacije – kazao je Šešum.
Uz aktivnosti koje BiH provodi u cilju očuvanja i međunarodne promocije svoje nematerijalne i prirodne baštine, pažnju zaslužuje i jedno od najstarijih i najvrednijih zaštićenih područja, prašuma Perućica.
Ova jedinstvena prirodna cjelina, smještena unutar Nacionalnog parka Sutjeska, od 2017. godine nalazi se na Tentativnoj listi svjetske baštine UNESCO-a. Ipak, uprkos svom izuzetnom značaju, Šešum kaže da do sada nisu zabilježeni konkretni koraci u pravcu njene zvanične nominacije.
– U međuvremenu, koliko smo mi upoznati, nije se ništa konkretno dešavalo. Spremni smo da pružimo bilo koji vid pomoći ukoliko BiH donese odluku da se nominira ovo područje, jer mislimo da ima sve elemente koji bi zadovoljili upis na listu svjetske baštine UNESCO-a. Međutim, to je proces koji moraju voditi institucije unutar BiH, uključujući entitetska, nadležna ministarstva, kao i ministarstva na državnom nivou – ističe Šešum.
Napomenuo je da su za pokretanje ovakvih procesa isključivo nadležne institucije unutar BiH.
– Mi ne možemo niti smijemo uticati na to šta i kada će biti nominovano – naglasio je.
Također, ističe da je, kada se predloži određeni nominacijski fajl za upis na Listu svjetske baštine, ključno da država ima sve potrebne mehanizme za adekvatnu zaštitu tog područja.
– Spremni smo pružiti podršku nadležnim institucijama i vlastima u eventualnoj pripremi novih nominacija, ali ne smijemo biti inicijatori tih procesa – dodaje Šešum, podsjećajući da je BiH suverena država koja sama donosi odluke o tome šta i kada želi nešto kandidovati.
Šef Ureda UNESCO-a podsjetio je da je posljednji lokalitet iz BiH koji je upisan na Listu svjetske baštine UNESCO-a pećina Vjetrenica, koja je 2021. godine postala dio serijskog upisa “Dinarski krš sa podzemnim vodenim sistemima” na Listi svjetske prirodne baštine.
– Trenutno se očekuje da nadležne institucije donesu odluke o nominaciji novih lokaliteta, čime bi se nastavilo predstavljati bogatstvo prirodne i kulturne baštine zemlje na međunarodnoj sceni – dodao je na kraju.
Vjetrenica, smještena na rubu Popovog polja u opštini Ravno, najveća je i najznačajnija pećina u BiH. Dosad je istraženo više od 7 km njenih podzemnih kanala, iako stručnjaci pretpostavljaju da je njen stvarni razmjer znatno veći.
Ime je dobila po snažnom, hladnom vjetru koji ljeti izlazi iz pećine, kao posljedica razlike u temperaturi između njene unutrašnjosti i spoljnog zraka. Taj prirodni fenomen samo je jedan od mnogih koji ovu pećinu čine jedinstvenom.
Vjetrenica je prava riznica podzemnog biodiverziteta, dom je za više od 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih je više od 90 endemskih, što znači da se ne mogu pronaći nigdje drugo na svijetu. Među njima je i poznata čovječija ribica (slijepi vodozemac koji obitava isključivo u pećinama Dinarida).
Unutrašnjost Vjetrenice krase podzemna jezera, vodopadi, brzaci i tokovi koji nestaju u stijenama, tvoreći složen i impresivan hidrološki sistem. Osim prirodnog bogatstva, pećina je i važno arheološko i paleontološko nalazište. U njoj su pronađeni ostaci pećinskog medvjeda, leoparda, prapovijesnih ljudi, kao i crteži na zidovima koji svjedoče o njenom korištenju još u prahistoriji.
Bosna i Hercegovina već ima značajne rezultate u oblasti zaštite kulturne i prirodne baštine kroz saradnju s UNESCO-om. Do sada su na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisana četiri elementa: Zmijanjski vez, Konjičko drvorezbarstvo, Branje trave Ive na Ozrenu te Tradicija takmičenja u košenju trave na Kupresu.
Osim toga, u Registar “Pamćenje svijeta” uvrštena su dva izuzetno vrijedna dokumentarna dobra, Sarajevska Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.
Kada je riječ o prirodnoj i materijalnoj, odnosno svjetskoj baštini, BiH trenutno ima pet lokaliteta upisanih na UNESCO‑vu Listu svjetske baštine: most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, područje Starog mosta i starog grada Mostara, 22 nekropole srednjovjekovnih stećaka, pećinu Vjetrenica u opštini Ravno te prašumu Janj, koja je dio serijskog upisa pod nazivom “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope”.
Ovaj već postignuti uspjeh potvrđuje da BiH ima ogroman potencijal u oblasti zaštite i promocije kulturnog i prirodnog naslijeđa. Međutim, nastavak tog puta zahtijeva zajednički rad i proaktivno djelovanje nadležnih institucija, da bi se i ostali vrijedni lokaliteti, poput Perućice, u budućnosti našli na listama svjetske baštine.
(Vijesti.ba / FENA)
IZVOR