Predloženim izmjenama kanabis se premješta iz tablice zabranjenih tvari i biljaka u tablicu tvari i biljaka pod strogim nadzorom. Režim strogog nadzora podrazumijeva da proizvodnja, promet i posjedovanje kanabisa ostaju pod strogim zakonskim i regulatornim mjerama – kanabis se može izdavati isključivo u obliku farmaceutskog pripravka, i to samo na temelju ljekarskog recepta. Među supstancama koje su trenutno obuhvaćene režimom strogog nadzora nalaze se i kokain, fentanil, ketamin i druge tvari.
U decembru 2020. godine, Komisija Ujedinjenih nacija za opojne droge, slijedeći preporuku Svjetske zdravstvene organizacije, uklonila je kanabis s međunarodnog popisa supstanci koje se smatraju posebno opasnima. U skladu s međunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga, čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina, države su pozvane uskladiti svoje zakonodavstvo s izmijenjenim statusom kanabisa.
U Evropskoj uniji, 21 zemlja regulisala je upotrebu kanabisa u medicinske svrhe (Austrija, Belgija, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija i Španija) – od mogućnosti propisivanja suhog kanabisa u terapijske svrhe do vrlo usko definisanih i ograničenih odobrenja za pojedine lijekove na bazi kanabisa.
Pa tako u Republici Hrvatskoj lijekove koji sadrže aktivne tvari iz kanabisa ljekari mogu propisati pacijentima za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, AIDS-a i epilepsije.
Iako je uporaba kanabisa u medicinske svrhe trenutno zabranjena u Bosni i Hercegovini, pripravci koji sadrže kanabinoide već su prisutni na tržištu, često dostupni putem neslužbenih kanala prodaje. Ti se proizvodi prodaju po visokim cijenama, bez ikakvog nadzora kvalitete, standardizacije sastava ili garancije o sigurnosti njihove primjene.
– Regulisanje medicinske upotrebe kanabisa kroz uspostavu jasnog pravnog okvira, registraciju i nadzor nad farmaceutskim proizvodima koji sadrže kanabis, omogućilo bi pacijentima pristup sigurnim lijekovima te pridonijelo suzbijanju crnog tržišta – naglašavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Nakon što se Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH proglasila nenadležnom za upućivanje izmijenjenje Liste opojnih droga Vijeću ministara BiH, koju je prethodno sačinila i ishodila pozitivna mišljenja Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH i Ministarstva finansija i trezora BiH te provela proces javnih konsultacija, Ministarstvo civilnih poslova BiH je u okviru svojih nadležnosti u području zdravstva, prepoznalo potrebu za regulisanjem ovog pitanja i usklađivanjem zakonodavstva s međunarodnim standardima.
Istodobno, Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, kojim predsjedava ministrica Dubravka Bošnjak, inicirala je formiranje radne grupe za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga. Radna grupa, imenovana od strane Vijeća ministara BiH u septembru ove godine, počela je sa radom na pripremi zakonodavnog rješenja kojim bi se unaprijedilo područje kontrole opojnih droga u skladu s međunarodnim standardima i javnozdravstvenim potrebama.
Također, na narednoj sjednici Komisije planirano je razmatranje prijedloga dopune Liste opojnih droga novim psihoaktivnim supstancama koje su dodate na popis Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika. Neažuriranje ove liste od 2012. godine, ostavilo je državu ranjivom na širenje novih psihoaktivnih tvari na tržištu, povećalo zdravstvene rizike, te otežalo pravnu zaštitu i provedbu nadzora od strane pravosudnih organa, navode iz državnog resornog ministarstva.
Javno savjetovanje o Prijedlogu odluke bit će otvoreno 15 dana, a Ministarstvo poziva sve zainteresovane da se uključe i doprinesu donošenju propisa koji će omogućiti sigurnu, kontrolisanu i medicinski opravdanu upotrebu kanabisa u Bosni i Hercegovini.
(Vijesti.ba/Fena)