Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden uživo je pratio historijsku razmjenu zatvorenika koja je obavljena nedavno u Ankari uz posredovanje Nacionalne obavještajne službe Turske (MIT).
Razmjenom ukupno 26 osoba iz zatvora u SAD-u, Njemačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Norveškoj, Rusiji i Bjelorusiji, turski MIT je izveo jednu od najvećih operacija te vrste u skorijoj historiji.
Sigurnosni izvori su kazali da su dva mjeseca prije razmjene održana dva sastanka relevantnih strana u Istanbulu i Ankari.
SAD i Rusija tražili da to bude u Turska
I SAD i Rusija su tražili da se operacija razmjene zatvorenika izvede u Turkiye. Povjerenje koje obje zemlje imaju u Tursku bilo je važan faktor u ovom izboru. Disciplinovan način rada MIT-a, vođenje ovakvih operacija bez ikakvih problema te uspjeh u pogledu tajnosti također su bili važni faktori u izboru mjesta razmjene.
Turska je garantovala SAD-u i Rusiji da se neće oglašavati o operaciji dok to ne učine Washington i Moskva.
MIT je za lokaciju razmjene izabrao aerodrom Esenboga u Ankari.
U Ankaru je 1. augusta sa sedam aviona dovezeno 26 osoba, i to dva aviona iz SAD i po jedan let iz Njemačke, Poljske, Slovenije, Norveške i Rusije. Osoblje MIT-a izvršilo je identifikaciju i ljekarske preglede zatvorenika.
SAD tražio satnicu razmjene
Šef turskog MIT-a Ibrahim Kalin razgovarao je telefonom s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom 15 dana prije operacije razmjene.
Sullivan je tada kazao da američki predsjednik Joe Biden želi uživo pratiti operaciju i zatražio da ona počne u 17.00 sati po turskom vremenu.
Uzimajući u obzir ovaj zahtjev, MIT je u tom terminu i započeo operaciju i Biden ju je uživo pratio.
Američki zatvorenici su imali prvi kontakt s Bidenom već s aerodroma Esenboga.
Potom je deset zatvorenika, uključujući dvoje maloljetnika, prebačeno u Rusiju, a 13 njih u Njemačku i troje u SAD. Biden je nakon razmjene održao konferenciju za novinare i pozvao telefonom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da mu i lično zahvali.
Operacija koju je vodio MIT zabilježena je kao najveća razmjena u posljednjih 80 godina, od Drugog svjetskog rata.
Istaknuta imena u razmjeni
Među razmijenjenim zatvorenicima u operaciji bili su reporter lista “Wall Street Journal” (WSJ) Evan Gershkovich, bivši američki marinac Paul Whelan, njemački državljanin, plaćenik Rico Krieger, ruski disident Ilya Yashin i oficir ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) Vadim Krasikov.
Američki državljanin Gershkovich je počeo da radi kao reporter u moskovskoj kancelariji američkog lista 2022. godine i uhapšen je pod sumnjom za špijunažu u Jekaterinburgu u martu 2023. godine.
Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) optužila ga je da radi za američku Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) i da prikuplja informacije iz ruske fabrike tenkova. Nakon suđenja koje je trajalo više od godinu dana, u julu je proglašen krivim za špijunažu i osuđen na 16 godina zatvora.
Gershkovich je prvi američki novinar koji je osuđen za špijunažu u Rusiji od kraja Hladnog rata.
Osoba s najdužim pritvorom
Bivši američki marinac Paul Whelan također je optužen za špijunažu zbog prikupljanja povjerljivih informacija u Rusiji i uhapšen je u decembru 2018. godine. Whelana je ruski sud osudio na 16 godina zatvora u junu 2020. i on je osoba koja je provela najduže vrijeme u zatvoru među onima koji su pušteni uz sporazum o zamjeni.
Među razmijenjenim je bio i Ilya Yashin, poznat po svojim opozicionim političkim aktivnostima u Rusiji, a također je učestvovao u mnogim demonstracijama u Rusiji i osuđivan je na nekoliko kraćih zatvorskih kazni. Rusko Ministarstvo pravde dodalo je Yashina na listu stranih agenata 2022. godine na osnovu toga što je primao uplate iz inostranstva. On je iste godine priveden i osuđen na 8,5 godina zatvora zbog lažnih tvrdnji o ruskoj vojsci na internetu. Slovio je i kao jedan od pomoćnika ruskog disidenta Alekseja Navaljnog, koji je preminuo u zatvoru u Rusiji gdje je bio pritvoren zbog navodnog ekstremizma.
Priznanje
Među razmijenjenim je bio i Rico Krieger, njemački državljanin i plaćenik rođen 1993. godine. Priznao je da je prošle godine došao u Bjelorusiju kao turista i da je pod vodstvom ukrajinske obavještajne službe izvršio akte sabotaže u Bjelorusiji i fotografirao vojne objekate u toj zemlji. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukashenko izdao je amnestiju za Krigera, koji je 24. juna osuđen na smrtnu kaznu.
Vadim Krasikov, koji je optužen za ubistvo gruzijskog državljanina Zelimhana Hangoshvilija u Njemačkoj, također je bio osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Krasikov, navodno službenik ruske Federalne službe sigurnosti (FSB), u zatvoru je bio od decembra 2021.
(Vijesti.ba / FENA)