Kroz inovativni projekat “Održivi gradovi”, austrijska prijestonica koristi informacije prikupljene iz svemira kako bi poboljšala kvalitet života svojih građana, optimizovala energetsku efikasnost i ublažila efekte urbanog zagrijavanja.
Ovaj pristup omogućava preciznije prognoze i strateške mjere koje će grad učiniti otpornijim na klimatske izazove u budućnosti.
Satelitski podaci omogućavaju precizne prognoze o tome gdje i kada sunčeva energija dostiže svoj vrhunac. Ove informacije su ključne za procjenu proizvodnje solarne energije, što pomaže u stabilizaciji elektroenergetske mreže. Ukoliko se zna kada i koliko solarne energije će biti dostupno, operateri mreža mogu prilagoditi rad drugih izvora energije kako bi izbjegli preopterećenje sistema. Kako sateliti redovno kruže oko planete, informacije se neprestano analiziraju i ažuriraju, što osigurava izuzetno precizne i pravovremene podatke. Posebno je značajno što Sentinel sateliti iz programa Copernicus Evropske svemirske agencije (ESA) svakodnevno dostavljaju čak 2 miliona fotografija Zemlje.
Još jedan važan aspekt ovog projekta je identifikacija “toplotnih ostrva” u gradu – područja gdje se temperatura povećava zbog velike izgrađenosti i manjka zelenih površina. Zahvaljujući satelitskim podacima, gradska uprava može preduzeti ciljane mjere, poput sadnje dodatnog drveća ili postavljanja zelenih krovova, kako bi smanjila zagrijavanje u tim dijelovima grada.
U okviru projekta planirano je da se svi prikupljeni podaci prikažu na interaktivnim online mapama. Ove mape će pružiti informacije o potencijalu za solarne panele, kvalitetu zraka i urbanom razvoju, omogućavajući građanima i donosiocima odluka da bolje razumiju klimatske izazove i pronađu odgovarajuća rješenja.
Satelitski snimci se koriste i za praćenje promjena u već izgrađenim objektima. Projekat “Raven” na primjer analizira kako gradnja novih metro linija utiče na stabilnost obližnjih zgrada. Iako gradske vlasti vrše ručna mjerenja, sateliti omogućavaju pokrivanje većih područja i dugoročnije praćenje promjena.
Za realizaciju ovih projekata izdvojeno je 2 miliona eura, koje su zajednički finansirali Austrijska istraživačka agencija (FFG) i Grad Beč. Cilj je da se do 2028. godine izgradi podatkovna platforma koja će pomoći u donošenju odluka za prilagođavanje klimatskim promjenama.
(Vijesti.ba)