Ruski opozicioni političar, koji živi u egzilu u jednoj od zemalja EU, letio je u Ujedinjeno Kraljevstvo na prijateljev rođendan: “Presreli su me čim sam izašao iz aviona. To mi se nikad dotad nije dogodilo”, kaže Dmitrij.
Međutim policija ga nije uhapsila, zapravo ga je htjela upozoriti. Naglašava da su mu policajci rekli da je na popisu ljudi koji su u opasnosti i pitali su ga gdje će odsjesti i kojim će se telefonom koristiti. Gudkov je suosnivač Antiratnog odbora, organizacije koja se suprotstavlja ratu u Ukrajini. U Rusiji ga traže zbog “širenja lažnih vijesti” o ruskoj vojsci.
Početak ruske invazije na Ukrajinu 2022. doveo je do opsežnog slamanja protivnika rata unutar Rusije pa su gotovo svi aktivisti i nezavisni novinari pobjegli iz zemlje. Niz kritičara Kremlja koji žive u Evropi izjavilo je za BBC da Rusija pojačava nastojanja da ih ušutka, a i prijeti progonima protivnika u inozemstvu. Ruska ambasada u Londonu nije željelo komentirati te navode, prenosi Jutarnji.
Analitičar Mark Galeotti, koji proučava ruske sigurnosne službe, slaže se da se kampanja protiv ruskih “neprijatelja” u inozemstvu intenzivira. “Mislim da to odražava rastuću paranoju Kremlja pa se uključio u egzistencijalnu političku borbu.”
Dok su sva protivljenja kod kuće ugušena, Rusija usmjerava pozornost na protivnike koji su potražili utočište na Zapadu. Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, sad zamjenik čelnika ruskog Vijeća sigurnosti, opisao ih je kao “izdajnike koji su prešli na stranu neprijatelja i žele da naša domovina propadne”.
Britanska policija kontaktirala je i druge aktiviste, protivnike Kremlja. “Rekli su da moraju razgovarati o mojoj sigurnosti i moje porodice”, kaže Ksenia Maximova, osnivačica Ruskog demokratskog društva u Londonu. Dodaje da joj je policija savjetovala da ne putuje u zemlje u kojima ruski agenti slobodnije djeluju.
“Kremlj pojačava kampanju protiv ‘neprijatelja‘, to je apsolutno točno”, kaže ona i otkriva da oko njih “stežu obruč”. Ona i njezini kolege aktivisti primijetili su porast kibernetičkih napada i pokušaja infiltracije u grupu online.
“Već neko vrijeme otvoreno govorimo o sve većem obimu rada na slučajevima koji se odnosi na suprotstavljanje državnim prijetnjama… Aktivno povećavamo resurse posvećene suzbijanju aktivnosti neprijateljske države”, rekao je u izjavi za BBC glasnogovornik policije Ujedinjenog Kraljevstva za borbu protiv terorizma.
U decembru je na snagu stupio novi zakon Ujedinjenog Kraljevstva koji je policiji dao više ovlasti u borbi protiv prijetnji neprijateljskih država poput Rusije: “Paraziti ne mogu mirno spavati…”, jedna je od poruka koje je prošle godine dobila istraživačka novinarka Alesja Marohovskaja. Prijetnja je sadržavala i naziv ulice u Pragu u kojoj je živjela.
“Preselila sam se kako bih im otežala posao. Najprije smo mislili da bi to mogao biti samo neki ludi Čeh, proputinovac, koji me prepoznao na ulici, ali poruke su postale još zlokobnije. Nazivaju me ološem i prijete da će me pronaći gdje god prošetam svog psa”, rekla je Alesja.
Zašto se to sada događa?
“Postojalo je razdoblje konfuzije nakon 2022. godine. U 2023. agencije su se pregrupirale i pronašle novi smisao. Dobili su sredstva i počeli povećavati pritisak”, kaže Andrej Soldatov, ruski novinar koji piše o obavještajnim službama. Mark Galeotti kaže da se vlasti sve više okreću “opunomoćenicima” da obave prljavi posao, a riječ je zapravo o kriminalnim skupinama.
“Ako želite nekoga pretući ili čak ubiti, puno ih je lakše angažirati”, kaže Galeotti, koji je godinama pisao o vezama između ruske države i organiziranog kriminala.
Poljska vlada vjeruje da se to dogodilo u slučaju Leonida Volkova, istaknutog aktivista i saradnika pokojnog Alekseja Navaljnog. Prije četiri mjeseca u Litvi brutalno je napadnut čekićem, ali je preživio. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je Bjelorus koji radi za rusku obavještajnu službu platio dvojici poljskih huligana da izvrše napad. Sva trojica su uhapšen.
“Namjera je zastrašivanje”, zaključuje Galeotti.
(Vijesti.ba)