Prekidanje elektroenergetskih veza s naftom i gasom bogatom Rusijom ima i geopolitički i simbolički značaj. Rad na tome je ubrzan pošto je ruski predsjednik Vladimir Putin prije tri godine naredio napad na Ukrajinu, čime je narušio odnose Moskve s EU-om, prenosi Beta.
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda rekao je nedavno za AP da je riječ o “fizičkom odvajanju od posljednjeg preostalog elementa oslanjanja na ruski i bjeloruski energetski sistem”.
Elektroenergetski sistem
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i drugi zvaničnici očekuju se na ceremoniji u centru Vilniusa u nedjelju, 9. februara, kada će specijalno napravljen sat visok devet metara odbrojati posljednje sekunde elektroenergetske povezanosti baltičkih država s Rusijom.
Tri baltičke zemlje, sve članice NATO-a, uglavnom su imale hladan odnos s Rusijom otkako su 1990. proglasile nezavisnost od Sovjetskog Saveza. Odnosi su dodatno pogoršani zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Prethodnih godina je demontirano 16 dalekovoda koji su povezivali baltičke države s Rusijom i Bjelorusijom nakon što je stvorena nova mreža koja te tri zemlje povezuje sa ostatkom EU-a, uključujući podvodne kablove u Baltičkom moru.
Sutra će biti isključeni svi preostali dalekovodi koji baltičke zemlje povezuju s Rusijom, Bjelorusijom i Kalinjingradom, ruskom eksklavom okruženom Poljskom, Litvanijom i Baltičkim morem.
Zatim će 24 sata Baltički elektroenergetski sistem raditi samostalno u “ostrvskom režimu rada” da bi u nedjelju bio spojen s kontinentalnom evropskom i nordijskom mrežom preko Finske, Švedske i Poljske.
Kalinjingradska oblast, koja nema kopnenu vezu s Rusijom, oslanja se na vlastitu proizvodnju električne energije, navodi Litgrid, litvanski operater sistema za prenos električne energije.
Propagandna kampanja
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su baltičke zemlje unaprijed najavile šta planiraju i da je ruski energetski sektor načinio korake kako bi obezbijedio nesmetan rad.
“Ti planovi su odavno objavljeni i zahtijevali su određene akcije naših i njihovih elektroprivreda. Poduzeli smo sve neophodne mjere kako bismo obezbijedili pouzdan i nesmetan rad našeg jedinstvenog energetskog sistema”, rekao je Peskov novinarima.
Tri baltičke zemlje, koje zajedno dijele 1.633 kilometra dugu granicu s Rusijom i Bjelorusijom, u julu su zvanično obavijestile Moskvu i Minsk o planu da se isključe s njihovih električnih mreža. Nacionalni operateri baltičkih zemalja dobili su 1,2 milijarde eura podrške od EU-a i drugih za sinhronizaciju s mrežom kontinentalne Evrope.
Nauseda je kazao da je Litvanija “uradila mnogo u posljednjih 30 godina da se isključi (s ruskog i bjeloruskog sistema) i postane nezavisna”.
“Prije tri godine prestali smo kupovati bilo kakve energente od Rusije. To je bio naš odgovor na rat u Ukrajini”, naveo je Nauseda.
Iako su o planovima unaprijed obavijestile nekadašnje sovjetske partnere, tri baltičke zemlje su i dalje oprezne zbog mogućeg odgovora Moskve i Minska.
Litvanski operater Litgrid saopštio je prošle sedmice da je “rizik od cyber napada i dalje značajan”, navodeći da su potrebni kontinuiran oprez, saradnja, odbrambeni koraci i “robusne” mjere cyber sigurnosti kako bi potencijalne prijetnje bile efikasno ublažene.
Premijerka Letonije Evika Silinja upozorila je u srijedu na moguće provokacije, ali je rekla da je njena zemlja dobro pripremljena i da službe, uključujući vojsku i nacionalnu gardu, pojačavaju mjere sigurnosti.
“Očigledno je da postoje rizici, mi to veoma dobro razumijemo. Ali rizici su identifikovani i postoji plan za vanredne situacije u slučaju da oni budu materijalizovani”, kazala je Silinja.
Pošto su vlasti baltičkih zemalja objavile šta planiraju, na društvenim mrežama i ulicama njihovih gradova pokrenuta je propagandna kampanja s lažnim upozorenjima da će biti nestanaka struje i teške nestašice energije i da će iznosi računa za struju naglo skočiti, prenosi Aljazeera.
(Vijesti.ba)