Konvencija o zabrani uporabe, skladištenja, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina, poznata kao Ottawska konvencija, usvojena je 1997. godine, a stupila je na snagu 1. marta 1999. godine.
Ključna pravila konvencije su potpuna zabrana proizvodnje, skladištenja, prijenosa i upotrebe protivpješadijskih mina, te obaveza uništavanja postojećih zaliha i provođenja akcija razminiranja i pomoći žrtvama.
U zajedničkoj izjavi ministara odbrane triju baltičkih država i Poljske jasno je rečeno kako su “vojne prijetnje zemljama koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno porasle”.
– Odlukom šaljemo jasnu poruku – naše zemlje su spremne, mogu i moraju upotrijebiti sve potrebne mjere za svoju odbranu – poručili su.
Lideri ovih država naglasili su više puta kako je ruska vojska tokom invazije na Ukrajinu često koristila minska polja i druge nekonvencionalne metode.
Vlade tvrde da mine mogu biti nezamjenjivi element odbrane teritorije, posebno u baltičkim državama i Poljskoj, gdje je bojazan od iznenadne, brze agresije snažna.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je kako su vremena takva da nijedna država ne bi sama sebe smjela slabiti.
– Bilo šta što može ojačati poljsku odbranu bit će primijenjeno. Koristit ćemo sve opcije – poručio je.
Civilne i humanitarne organizacije upozoravaju na katastrofalne posljedice za civile i međunarodno humanitarno pravo. Human Rights Watch piše da se ovom odlukom i vlastiti civili dovode u opasnost i predstavljaju korak natrag u humanitarnom pravu. Međunarodni odbor Crvenog krsta javno je pozvao države da preispitaju odluke i podsjetio ih na njihove humanitarne obaveze.
Vojni analitičari podijeljeni su o učinkovitosti takvih mina u današnje vrijeme kada se sve više ratuje dronovima. Jedni kažu kako bi u slučaju naglog kopnenog prodora minska polja mogla usporiti neprijateljski napredak i omogućiti vrijeme za mobilizaciju ili NATO-ovu intervenciju.
Drugi, pak, upozoravaju na praktične i taktičke probleme – u doba zračnog ratovanja minska polja su manje efikasna u sprječavanju kompleksnih kombinovanih napada, a njihovo postavljanje zahtijeva logistiku, obuku i dugoročno planiranje razminiranja.
Za sada nema najava hoće li se još koja država Evropske unije pridružiti baltičkim državama i Poljskoj i Finskoj.
(Vijesti.ba)