Šefica njemačke diplomatije Annalena Baerbock sudjelovala je na panelu ovogodišnjeg GMF-a u društvu filipinske novinarke i dobitnice Nobelove nagrade Marie Resse, te ugandske novinarke i medijske poduzetnice Scovie Culton Nakamya. Global Media Forum u organizaciji Deutsche Wellea (DW) održava se u Bonnu, a ove godine je u fokusu GMF-a moć demokratije, odnosno situacija u kojoj se diljem svijeta nalazi demokratija.
Na panelu se diskutiralo o tome kakvi su politički i društveni procesi potrebni da bi se društva i demokratije učinili otpornijima, odnosno kako bi se u medijima moglo učiniti vidljivijima različite glasove društvenih aktera.
„Demokratija nije pala s neba”, rekla je Baerbock posjetiteljima tog panela. „Mi je moramo zaštititi.”
Ona je pričala i o tome kako neke aspekte otvorenih društava, koji su ljudima ranije bili sasvim normalni, sami po sebi razumljivi, primjerice ravnopravnost svih spolova, ili pravo na abortus, određeni politički akteri sada stavljaju pod znak pitanja.
“Ovo je krucijalna godina za demokratiju“, složila se Ressa. Ona je 2024. opisala kao potencijalnu „prekretnicu“ za međunarodni poredak koji se temelji na određenim pravilima. „71 posto svijeta je aktualno pod autoritativnom vlašću. (Demokratija) je ugrožena, zatvara se prozor za naše djelovanje, ali još imamo tu mogućnost.”
Baerbock, Ressa i Nakamya, utemeljiteljica Her Story Uganda, također su pričale i o online uznemiravanju, posebno usmjerenom prema ženama.
Baerbock je svjedočila o svojim mukama koje je imala sa seksualnim uznemiravanjem u vremenima prije nego što je postala šefica njemačke diplomatije. Između ostaloga se radilo i o manipuliranim, lažiranim fotografijama. Rekla je kako je sve to ignorirala, kako je smatrala da je ignoriranje jedina mogućnost koja joj stoji na raspolaganju. No, kada je srela i druge poznate žene koje su bile cilj sličnih kampanja, ona je, kaže, shvatila koliko je ta vrsta uznemiravanja zapravo podmukla.
Na ovogodišnjem Global Media Forumu sudjeluje više od 1.500 političkih i medijskih lidera, novinara, akademskih aktera i drugih učesnika iz cijelog svijeta. GMF je počeo s radom u ponedjeljak u Bonnu (World Conference Center).
Tema GMF-a 2024 je “Sharing solutions” (“Podjela rješenja”), tiče se tema kao što su efekt umjetne inteligencije na novinarstvo i demokratiju, kako izvještavati o konfliktima, kako se osigurava sigurnost novinara, o fake-news I kako se bori protiv lažnih informacija, ali i cenzure na internetu kojoj je cilj potiskivanje kvalitetnog novinarskog rada i sadržaja.
“Optimizam je čak i u mračnim vremenima bolja opcija za suočavanje s tim stvarima, zato što pesimisti obično ne doprinose rješenjima. Dijelimo rješenja i ideje, te uživajmo u društvu sjajnih ljudi na GMF-u”, rekao je intendant DW-a Peter Limbourg tokom ceremonije otvaranja 17. Izdanja Global Media Foruma.
U svojoj video-poruci, šef vlade savezne zemlje Sjeverne Rajne i Vestfalije, Hendrik Wüst, naglasio je odlučujuću ulogu poticanja medijske kompetencije u digitalnoj eri.
“Digitalizacija sa svojim brzo rastućim i brzo razvijajućim informacijskim mogućnostima, istovremeno je i šansa i izazov”, rekao je Wüst. “Mnogi ljudi teško razlikuju istinite i lažne informacije, a to upravo podcrtava i nužnost poticanja medijske pismenosti.”
Limbourg je osim toga naglasio i utjecaj umjetne inteligencije (UI) na medije i važnost ljudskog djelovanja u tom kontekstu. To je poput dvosjeklog mača, rekao je: “Digitalni svijet ne mijenja samo novinarstvo, već je i umjetna inteligencija također spremna da ga još više prodrma. To je velika šansa za našu industriju ako tehnologiju budemo koristili poštivajući etička pravila, koristeći je kao alat koji nam pomaže, a ne kao zamjenu.”
On je dodao kako stvarni napredak neće biti postignut ako strojevi sami budu producirali sadržaj, odnosno definirali najvažnije vijesti dana.
“AI može asistirati, ali odlučujuće uloge u novinarstvu uvijek moraju donositi ljudi”, rekao je Limbourg. “Ljudska kontrola je ključ za suzbijanje dezinformacija povezanih s AI. Mi kao novinari moramo odgovorno koristiti AI, kako bismo sačuvali povjerenje javnosti, kako bismo zajamčili točnost informiranja, odnosno kako bismo podržali demokratiju.”
(Vijesti.ba)