“Niko od nas ne želi otići iz Bakua bez ostvarenog rezultata … Stoga vas molim da intenzivirate međusobni angažman kako bismo prevladali podjele koje nas još uvijek razdvajaju“, izjavio je predsjedavajući COP29 Mukhtar Babaev, dok nacrti sporazuma o kojima se najviše raspravljalo još nisu objavljeni.
Najsiromašnije zemlje ranjive na klimatske promjene u subotu su izrazile ljutnju na azerbajdžansko predsjedavanje UN-ovom konferencijom u Bakuu, vjerujući da ih se nije čulo vezano uz njihove finansijske potrebe i obećavajući da će se nastaviti boriti.
Nakon više od 24 sata kašnjenja, završno zasjedanje COP29 konačno je počelo u subotu navečer. Ova sjednica bi mogla trajati i dio noći.
Izvor ljutnje je konačni nacrt teksta o finansiranju borbe protiv klimatskih promjena koji su u subotu iza zatvorenih vrata predstavili organizatori COP29.
Delegati iz 45 najsiromašnijih zemalja, uglavnom afričkih, i četrdesetak malih otočnih država izrazito je nezadovoljno.
“Nakon teškog iskustva u Bakuu, moramo postići minimalno prihvatljiv rezultat”, rekla je brazilska ministrica okoliša Marina Silva, koja će biti domaćin sljedećeg COP-a za godinu dana.
“Tužan sam, umoran, demoraliziran, gladan sam, ne spavam, ali zadržavam trunku optimizma jer ovo ne može postati još jedan Kopenhagen, trebamo sporazum”, kazao je Juan Carlos Monterrey Gomez, panamski pregovarač.
Danski COP 2009. završio je neuspjehom.
U konačnom nacrtu sporazuma zapadne zemlje (Evropa, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija, Japan, Novi Zeland) obavezale bi se povećati svoju obavezu finansiranja zemalja u razvoju, no one zahtijevaju barem dvostruko.
Najsiromašnije zemlje još nisu dobile ono što su tražile, a to je da se njima usmjeri 30 posto klimatskih sredstava.
Nacrtom sporazuma pokušavaju se pomiriti zahtjevi razvijenih zemalja, posebno EU-a, i onih zemalja u razvoju kojima je potrebno više novca za prilagodbu sve destruktivnijoj klimi.
Više od 350 nevladinih organizacija pozvalo je u subotu ujutro zemlje u razvoju da napuste pregovarački sto, rekavši da je bolje nemati sporazum nego imati loš sporazum.
Nazanine Moshiri, viša analitičarka za klimu i okoliš pri International Crisis Group, rekla je za Al Jazeeru da su bogate zemlje ograničene ekonomskim uvjetima.
“Bogate nacije su ograničene tijesnim domaćim budžetima, ratom u Gazi, Ukrajinom i drugim sukobima, na primjer u Sudanu, i ekonomskim problemima”, rekla je.
“To je u suprotnosti s onim s čime se zemlje u razvoju bore: sve većim troškovima oluja, poplava i suša, koje potiču klimatske promjene.”
(Vijesti.ba)