Nakon propasti pregovora o trostranačkoj koaliciji u Austriji, konzervativna ÖVP i socijaldemokratska SPÖ žele bilateralno nastaviti pregovore o velikoj koaliciji. To su saopćili lideri obje stranke, izjavio je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.
Prije toga, liberalni Neos objavili su svoj izlazak iz višesedmičnih koalicijskih pregovora s vladinom strankom ÖVP i socijaldemokratskom SPÖ. “Osjetilo se da ne postoji prijeko potrebna volja za reformama”, izjavila je liderka Neosa Beate Meinl-Reisinger. “Uvijek nam je bio cilj postići više od samog nužnog.”
Od sredine novembra, ÖVP, SPÖ i Neos pregovarali su o formiranju koalicijske vlade. Takva trostranačka koalicija bila bi premijera u Austriji. Pregovori su također bili pokušaj da se jasni pobjednik izbora, desničarska Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ), drži podalje od vlasti iako je na izborima u septembru osvojila oko dva posto više glasova o drugoplasiranog ÖVP-a kancelara Karla Nehemmera, piše DW.
“Naša ruka i dalje ostaje ispružena narodnjacima”, rekao je šef SPÖ-a Andreas Babler. Sada je na kancelaru i šefu ÖVP-a Nehammeru da bilateralno nastavi pregovore “na ravnopravnoj osnovi”, rekao je.Socijaldemokrati su tokom pregovora tražili da konsolidaciju budžeta snose bogatiji slojevi stanovništva što je naišlo na otpor liberala.
“Spremni smo i dalje preuzeti odgovornost”, rekao je Nehammer. Ponovno je naglasio važnost osiguranja ekonomske konkurentnosti Austrije, dosljedne politike prema azilu i rasterećenja gospodarstva.
Hoće li se dvije stranke uspjeti dogovoriti, za sada nije jasno. ÖVP i SPÖ sada moraju “bez odlaganja” pregovarati, zahtijeva je Van der Bellen. “Želim jasnoću oko pregovora i to brzu i sveobuhvatnu jasnoću”, rekao je. Međutim, čak i ako konzervativci i socijaldemokrati postignu dogovor o velikoj koaliciji, u parlamentu bi imali vrlo tanku većinu od samo jednog glasa.
Neuspjeh trostranih pregovora predstavlja ozbiljan udarac za kancelara i šefa ÖVP-a Karla Nehammera. Premijer je strogo isključio saradnju s desničarskom FPÖ-om pod vodstvom njenog lidera Herberta Kickla govoreći o njemu kao ekstremnom desničaru i kao alternativu predložio tročlanu koaliciju. “On je sada na tankom ledu”, rekao je politički analitičar Thomas Hofer aludirajući na propast pregovora.
FPÖ slavi i ukazuje na svoja predviđanja oko pregovora. “Već mjesecima upozoravamo na ovu ‘političku nakaradu gubitnika po njemačkom uzoru'”, izjavio je glavni sekretar FPÖ-a Michael Schnedlitz ciljajući na propalu koaliciju socijaldemokrata, liberala i zelenih u Njemačkoj. “Karl Nehammer je ignorirao sva ova upozorenja, jer ga u stvarnosti zanima samo jedno: njegov vlastita pozicija kancelara!” FPÖ zato traži ostavku kancelara.
Ako ÖVP-SPÖ koalicija ne bude bila ostvariva, mogući su i novi izbori. Desni populisti bi u tom slučaju mogli ostvariti još uvjerljiviju pobjedu. Posljednje ankete ukazuju na značajan rast glasova u odnosu na prošle parlamentarne izbore. Prema tim ispitivanjima, FPÖ bi mogla povećati svoj rezultat s 29 na oko 35 posto.
Krajem septembra, FPÖ je pobijedila na parlamentarnim izborima. Međutim, nijedna druga stranka nije smatrala FPÖ pod vodstvom Kickla sposobnom za vladanje. Prema mišljenju njegovih političkih protivnika, Kickl se posljednjih godina radikalizirao. Budući da nitko nije želio sarađivati s tom strankom, pregovaralo se o takozvanoj “bombon-koaliciji”. Ovaj naziv dolazi od stranačkih boja: tirkizne (ÖVP), crvene (SPÖ) i ružičaste (Neos).
Ključna točka pregovora bila je planiranje novog državnog budžeta. Austrija se nalazi u ekonomskoj krizi i istovremeno mora strogo štedjeti kako bi ispunila EU kriterije za financijsku stabilnost. Balans između štednje i mjera za poticanje privrede smatra se glavnom zadaćom za buduću vladu.
I iz perspektive ÖVP-a, SPÖ snosi glavnu odgovornost za propast trostranih pregovora. “Dok su se dijelovi socijaldemokratske stranke konstruktivno uključili i prilagodili, posljednjih dana prevladale su nazadne snage unutar SPÖ-a”, saopćio je glavni sekretar ÖVP-a Christian Stocker.
Zadaci nove vlade su ogromni i zahtijevaju gotovo besprijekornu saradnju. Strukturni problemi uključuju penzioni sistem, koji se već dugo ne može financirati samo iz doprinosa. Država mora izdvajati značajan dio budžeta za podršku isplatama penzija.
Zbog visokih povećanja plaća, prema mišljenju Udruženja industrijalaca, troškovi rada više nisu konkurentni. Nezaposlenost iznosi oko sedam posto. Mnogi smatraju da je to preveliki izazov za vladu koja ima samo jedan glas većine u parlamentu.
(Vijesti.ba)